Informacija da je u Bosni i Hercegovini ukinuta dozvola za promet za više lijekova izazvala je zabrinutost među građanima, posebno zbog činjenice da se na listi nalaze i preparati koji se koriste kod ozbiljnih zdravstvenih stanja.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine u izvještaju za drugo tromjesečje ove godine objavila je spisak lijekova kojima je ukinuta dozvola za stavljanje u promet na tržištu BiH.
Na listi se nalazi 52 stavke, ali to ne znači da je riječ o 52 različita lijeka. Pojedini lijekovi navedeni su više puta jer postoje u različitim dozama, farmaceutskim oblicima ili pakovanjima.
Među lijekovima kojima je ukinuta dozvola nalaze se i poznati preparati koji se koriste u liječenju različitih bolesti.
Na spisku su:
Sutent u dozama od 50 mg, 25 mg i 12,5 mg – lijek koji se koristi u terapiji određenih oblika malignih oboljenja;
Prostamol Uno u pakovanjima od 15 i 60 kapsula – preparat koji se koristi kod tegoba povezanih s prostatom;
Omezol 20 mg – lijek koji se koristi kod problema sa želucem i smanjenjem lučenja kiseline;
Visine Classic – kapi za oči;
Arcoxia u dozama od 30 mg, 60 mg i 120 mg – lijek koji se koristi kod bolova i upalnih stanja;
Aromasin 25 mg – lijek koji se koristi u liječenju određenih oblika raka dojke;
Binocrit 2000 i.j./ml – lijek koji se koristi u određenim terapijama povezanim s anemijama;
Maninil 5 – lijek koji se koristi za kontrolu šećera u krvi kod pacijenata s dijabetesom;
Panthenol 120 mg – preparat koji se koristi u različitim medicinskim stanjima.
Iako se na listi nalaze lijekovi koji se koriste kod ozbiljnih bolesti, iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH poručuju da pacijenti nemaju razloga za paniku.
Nisu povučeni zbog štetnosti
Direktorica Agencije Nataša Grubiša pojasnila je da nijednom od ovih lijekova dozvola nije ukinuta zato što je utvrđeno da je štetan, nekvalitetan ili nedovoljno efikasan.
Kako je navela, uglavnom se radi o komercijalnim razlozima zbog kojih proizvođači odlučuju da povuku lijek sa tržišta Bosne i Hercegovine.
“Farmaceutske kompanije nekada više ne vide svoj interes da određeni lijek plasiraju na našem tržištu, neke imaju probleme u proizvodnji ili nabavci sirovina. Nijedan od ovih lijekova nije ukinut zbog sigurnosnih razloga ili lošeg kvaliteta”, kazala je Grubiša.
Dodala je da za većinu lijekova postoje zamjene drugih proizvođača, odnosno terapije koje pripadaju istoj grupi lijekova i koje ljekari mogu propisati pacijentima.
Zašto se lijekovi povlače sa tržišta?
Jedan od najčešćih razloga jeste finansijska računica farmaceutskih kompanija.
Prema riječima direktorice Agencije, kompanije često odustaju od određenih lijekova kada ne prođu na tenderima bolnica ili zdravstvenih fondova, jer tada procijene da im se više ne isplati održavati proizvod na tržištu BiH.
Problem predstavlja i činjenica da Bosna i Hercegovina ima specifično tržište, gdje nabavke lijekova nisu objedinjene, nego ih provode različite institucije.
“Ako lijek tri godine nije prometovan, u skladu sa zakonom mu ukidamo registraciju. Također, kompanije mogu imati probleme u proizvodnji, nabavci sirovina ili proizvodnim pogonima, zbog čega nisu u mogućnosti nastaviti proizvodnju”, objasnila je Grubiša.
Kada se lijek stvarno povlači?
Iz Agencije naglašavaju da postoji velika razlika između ukidanja dozvole iz komercijalnih razloga i povlačenja lijeka zbog opasnosti po zdravlje.
U slučaju da se utvrdi da je neki lijek štetan ili da postoji problem s kvalitetom, Agencija ga povlači po službenoj dužnosti. O tome se obavještavaju zdravstvene ustanove, apoteke i javnost.
Međutim, među 52 stavke koje su sada uklonjene sa liste registrovanih lijekova nema onih koji su povučeni zbog štetnosti.
Pacijenti neće ostati bez terapije
Najvažnija poruka za pacijente jeste da ukidanje dozvole ne znači da će ljudi ostati bez potrebne terapije.
Ljekari mogu propisati zamjenski lijek istog proizvođačkog sastava ili terapiju iz iste grupe lijekova, u zavisnosti od zdravstvenog stanja pacijenta.
Stručnjaci upozoravaju da građani ne bi trebali sami prekidati liječenje niti mijenjati terapiju bez konsultacije s ljekarom.
Iz Agencije poručuju da se ovakvi postupci dešavaju i u drugim državama te da trenutna lista ne predstavlja problem sigurnosti lijekova u Bosni i Hercegovini, već uglavnom rezultat poslovnih odluka farmaceutskih kompanija.