data-nosnippet>
Tri decenije nakon završetka rata, jedna poruka i dalje dominira izjavama međunarodnih zvaničnika kada govore o Bosni i Hercegovini: „Podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet BiH.“ Iako je riječ o formulaciji koja se godinama predstavlja kao potvrda međunarodne podrške zemlji, sve je više onih koji smatraju da je ona izgubila stvarni politički sadržaj i pretvorila se u diplomatsku rutinu.
Dok se iz ambasada i međunarodnih institucija redovno ponavljaju poruke o nepovredivosti granica Bosne i Hercegovine, politička stvarnost pokazuje znatno složeniju sliku. U pozadini se vode rasprave o budućnosti međunarodnog prisustva u zemlji, ulozi OHR-a, odnosima velikih sila i sve izraženijim unutrašnjim političkim blokadama koje opterećuju funkcionisanje državnih institucija.
Kritičari ovakvog pristupa upozoravaju da insistiranje isključivo na teritorijalnom integritetu stvara privid sigurnosti, dok se pitanja stvarne funkcionalnosti države potiskuju u drugi plan. Prema njihovom mišljenju, formalno očuvanje granica nema mnogo značenja ukoliko institucije nisu dovoljno snažne da provode odluke, štite ustavni poredak i osiguraju efikasno funkcionisanje države.
Posebno se ukazuje na činjenicu da se u posljednjih nekoliko godina sve češće govori o smanjenju ili transformaciji međunarodnog nadzora u BiH, dok istovremeno ostaju neriješeni brojni politički sporovi koji blokiraju reformske procese i usporavaju evropski put zemlje.
Dio analitičara smatra da odgovornost za takvo stanje ne leži samo na međunarodnoj zajednici. Kritike su upućene i domaćim političkim akterima, posebno probosanskim strankama, koje se često zadovoljavaju deklarativnim porukama podrške umjesto insistiranja na konkretnim potezima koji bi doprinijeli jačanju institucija i vladavine prava.
Fotografije sa stranim diplomatama i saopćenja u kojima se potvrđuje podrška suverenitetu BiH nerijetko se predstavljaju kao politički uspjesi, iako iza njih često ne slijede konkretne mjere ili inicijative koje bi promijenile stanje na terenu.
Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li je Bosni i Hercegovini danas potrebna nova politička paradigma u kojoj fokus neće biti isključivo na očuvanju postojećih granica, već na izgradnji funkcionalne, stabilne i institucionalno snažne države.
Jer, kako upozoravaju brojni politički posmatrači, budućnost Bosne i Hercegovine neće zavisiti od broja diplomatskih saopćenja u kojima se spominju suverenitet i teritorijalni integritet, nego od sposobnosti domaćih institucija da djeluju samostalno, efikasno i u interesu svih građana.
U vremenu velikih geopolitičkih promjena, upravo će snaga institucija, a ne deklarativna podrška izvana, predstavljati najvažniji test dugoročne stabilnosti države.