Napad na srbijanskog književnika Vladimira Arsenijevića ponovo je otvorio pitanje koliko je u Srbiji teško javno govoriti o genocidu u Srebrenici i odavati počast njegovim žrtvama. Čovjek koji se godinama zalaže za suočavanje s prošlošću postao je meta fizičkog nasilja upravo na dan kada je trebalo biti održano mirno obilježavanje godišnjice genocida.
Arsenijević, pisac i programski direktor udruženja Krokodil, izjavio je da je napadnut ispod Brankovog mosta u Beogradu, gdje je došao kako bi pripremio prostor za komemoraciju posvećenu žrtvama Srebrenice. Prema njegovim riječima, napala ga je grupa od oko 20 do 30 mladića koji su ga vrijeđali, okružili, fizički napali, udarali i šutirali. Tokom napada zadobio je više povreda, a napadači su mu oduzeli i mobilni telefon prije nego što su se udaljili s mjesta događaja.
Istovremeno, prostor na kojem je trebalo biti održano obilježavanje bio je devastiran, a na njemu su ispisani grafiti kojima se veliča Ratko Mladić. Zbog narušene sigurnosne situacije organizatori su odlučili otkazati planiranu komemoraciju, ističući da nisu mogli garantovati sigurnost učesnika.
Ovaj događaj izazvao je brojne reakcije širom regiona. Organizacije civilnog društva, kulturni radnici, aktivisti i brojni pojedinci osudili su napad, ocijenivši da se ne radi o izolovanom incidentu, već o posljedici dugogodišnje atmosfere u kojoj se negiraju ili relativiziraju ratni zločini te zastrašuju oni koji insistiraju na kulturi sjećanja. Pozvali su nadležne institucije Srbije da hitno pronađu i procesuiraju odgovorne te osiguraju zaštitu svim građanima koji se zalažu za ljudska prava i slobodu izražavanja.
Sam Arsenijević nakon napada izjavio je da ga izostanak brze reakcije institucija nije iznenadio, ali da ga je ohrabrila velika podrška koju je dobio iz Srbije i drugih zemalja regiona. Istakao je da ga napad neće spriječiti da nastavi govoriti o ratnim zločinima, potrebi suočavanja s prošlošću i važnosti očuvanja sjećanja na žrtve.
Cijeli slučaj ponovo je pokrenuo raspravu o slobodi govora, sigurnosti aktivista i odnosu društva prema obilježavanju genocida u Srebrenici, koji je međunarodnim presudama okvalifikovan kao genocid.