Vlada Republike Srpske uputila je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija novi izvještaj o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, u kojem osporava ovlasti visokog predstavnika, kritikuje rad pravosudnih institucija BiH i dovodi u pitanje presudu Miloradu Dodiku.
Dokument na 11 stranica, uz propratno pismo premijera RS-a Save Minića, predstavlja stavove entitetske vlade o stanju u BiH. U njemu se kritikuje rad Kancelarije visokog predstavnika (OHR), uz tvrdnje da međunarodne intervencije narušavaju ustavni poredak, produbljuju nepovjerenje među narodima i doprinose centralizaciji države.
Vlada RS-a smatra da su visoki predstavnici, uključujući Christiana Schmidta, prekoračili svoja ovlaštenja te traži podršku za poništavanje akata koje smatra suprotnim Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH.
Osporavanje presude Dodiku i ovlasti OHR-a
Poseban dio izvještaja posvećen je pravosnažnoj presudi Miloradu Dodiku. U dokumentu se tvrdi da je presuda politički motivisana te da je donesena zbog njegovog postupanja u vezi sa zakonima usvojenim u Narodnoj skupštini RS-a.
Dodik je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske nakon što je potpisao ukaze na zakone kojima se nastojalo spriječiti objavljivanje i provođenje odluka visokog predstavnika u tom entitetu. Presudu je potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH.
Vlada RS-a osporava i pravni osnov djelovanja Vijeća za implementaciju mira, tvrdeći da ono nema ovlaštenja da određuje uslove za zatvaranje OHR-a. U izvještaju se navodi i da su zakoni koje su nametali visoki predstavnici, prema stavu entitetske vlade, od početka bili protivpravni.
Međutim, status i ovlasti visokog predstavnika predmet su dugogodišnjih sporova između vlasti RS-a i međunarodnih institucija. Ustavni sud BiH ranije je u svojim odlukama razmatrao pravni status akata visokog predstavnika i obavezu provođenja pravosnažnih odluka domaćih institucija.
Kritike Ustavnog suda i izbornog sistema
U izvještaju se problematizira i činjenica da Ustavni sud BiH trenutno radi sa sedam sudija, umjesto ustavno predviđenih devet. Vlada RS-a traži reformu pravosuđa i usvajanje zakona kojima bi se, prema njenom stavu, uredilo funkcionisanje pravosudnih institucija.
U dokumentu se, međutim, ne naglašava da dva upražnjena mjesta pripadaju sudijama koje bira Narodna skupština Republike Srpske, a čije imenovanje nije okončano.
Značajan prostor posvećen je i Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Vlada RS-a osporava zakonitost izbora pojedinih članova CIK-a te kritikuje odluke povezane s uvođenjem novih izbornih tehnologija, uključujući elektronsku identifikaciju birača i skenere glasačkih listića.
U izvještaju se iznose i primjedbe na nabavku opreme kompanije Smartmatic, uz tvrdnje o mogućim rizicima i nedovoljnoj provjeri sistema.
Vlada RS-a poručuje da se zalaže za poštovanje Dejtonskog sporazuma, očuvanje nadležnosti entiteta i samostalnije djelovanje domaćih institucija. Istovremeno, njen izvještaj pokazuje da osporavanje odluka visokog predstavnika i državnih pravosudnih institucija ostaje jedno od glavnih pitanja političkih odnosa u Bosni i Hercegovini.