Predsjednik Evropske narodne stranke (EPP) Manfred Veber oštro je reagovao na prisustvo visokih srbijanskih zvaničnika na sahrani Ratka Mladića, osuđenog za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Veber je poručio da je način na koji je Mladić ispraćen u Beogradu duboko uznemirujući, posebno zbog prisustva visokih predstavnika srbijanskih vlasti. Ocijenio je da se takvim postupcima ne doprinosi pomirenju, već se šalje potpuno drugačija poruka.
Prema njegovim riječima, Mladić je pravosnažno osuđen zbog svoje uloge u genocidu u Srebrenici, kao i za druge teške zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Veber je podsjetio da ti zločini predstavljaju jedno od najmračnijih poglavlja novije evropske historije.
Posebno je kritikovao činjenicu da je osuđeni ratni zločinac tokom sahrane javno veličan, dok su istovremeno među prisutnima bili i visoki srbijanski zvaničnici.
Veber smatra da odavanje počasti osobi osuđenoj za genocid ne može biti predstavljeno kao čin pomirenja ili običnog sjećanja na preminulu osobu.
„Veličanje čovjeka osuđenog za genocid nije čin pomirenja“, poručio je Veber, ocjenjujući da takav odnos prema prošlosti predstavlja izbjegavanje odgovornosti za suočavanje sa ratnim zločinima.
Njegova reakcija posebno je značajna jer EPP okuplja brojne evropske konzervativne i demokršćanske stranke, a Srpska napredna stranka je povezana s ovom evropskom političkom porodicom. Zbog toga Veberova poruka predstavlja direktan pritisak na političke strukture u Srbiji koje nastoje istovremeno zadržati evropski put zemlje i odnose s političkim snagama koje veličaju Mladića.
Veber je zaključio da je javno veličanje Mladića u potpunoj suprotnosti s evropskim vrijednostima te da takvi postupci dodatno narušavaju povjerenje u posvećenost Srbije principima na kojima počiva njen evropski put.
Njegova izjava dolazi nakon niza reakcija iz evropskih institucija i političkih krugova zbog načina na koji je dio srbijanske javnosti i političke scene reagovao na Mladićevu smrt i sahranu. Poruke iz Brisela sve jasnije ukazuju da odnos prema ratnim zločincima i suočavanje s prošlošću ostaju važna pitanja u procesu evropskih integracija Srbije.
Veberova poruka tako otvara i šire pitanje: može li Srbija istovremeno govoriti o evropskoj budućnosti i tolerisati javno veličanje osobe koja je pravosnažno osuđena za genocid i druge ratne zločine. Upravo će odnos prema prošlosti, suočavanje sa zločinima i poštivanje evropskih vrijednosti biti među važnim političkim testovima na njenom evropskom putu.
