Predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini ponovo je otvorila pitanje korištenja javnih resursa za političku promociju i pridobijanje birača. Dok se približavaju izbori, širom zemlje intenziviraju se infrastrukturni radovi, dijele novčane pomoći i raspisuju konkursi za zapošljavanje.

Takva praksa posebno je izražena kod onih koji raspolažu javnim budžetima, a Transparency International u BiH već je evidentirao više od 2.200 potencijalnih zloupotreba javnih resursa do sredine septembra.

Od ukupnog broja evidentiranih slučajeva, 63 posto odnosi se na intenziviranje javnih radova u predizbornom periodu. Trenutno je širom BiH u toku oko 370 infrastrukturnih projekata čija je vrijednost približno 156 miliona KM, dok vrijednost projekata koji su započeti u ovom periodu iznosi gotovo 510 miliona KM.

Izvršna direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić kaže da se javni novac u predizbornom periodu koristi na različite načine kako bi se osigurala podrška birača.

„Fokus je na tome da se što više novca izvuče za finansiranje izborne kampanje različitih stranaka i kandidata i za kupovinu podrške birača“, kazala je Korajlić za „Avaz“.

Prema njenim riječima, pred svake izbore dolazi do direktnog udara na budžet, kroz različite vrste pomoći i ubrzavanje javnih radova.

Kao primjer navodi kratkoročne podsticaje od 100 do 200 KM koji se daju studentima, učenicima i penzionerima, ali i infrastrukturne projekte poput asfaltiranja ulica, izgradnje kružnih tokova i drugih objekata.

Korajlić ističe da se takvi projekti često predstavljaju kao lični uspjeh pojedinaca ili političkih stranaka, iako se finansiraju javnim novcem.

Istovremeno, prema njenim navodima, prisutan je i pritisak na zaposlene u javnom sektoru da obezbijede određeni broj glasova.

Korajlić smatra da je pritisak na birače i kupovina glasova posebno izražena zbog uvođenja novih tehnologija u izborni proces.

„Vidimo da je mnogo prisutnija praksa što se tiče pritiska i kupovine glasova, jer se stranke na vlasti realno boje uvođenja novih tehnologija na predstojećim izborima“, rekla je ona.

Dodala je da postoji strah da će nove tehnologije smanjiti mogućnost utjecaja na izborni proces, posebno kada je riječ o falsifikovanju glasova tokom prebrojavanja.

„Pa sada na sve načine pokušavaju da obezbijede podršku prije samih izbora, jer nisu sigurni koliko će to moći na sami izborni dan, kao što su do sada radili“, navela je Korajlić.

Izbornim zakonom BiH zabranjeno je korištenje javnih sredstava i resursa za vođenje izborne kampanje ili stjecanje političke koristi.

Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović podsjetio je da su izmjenama Izbornog zakona iz 2024. godine proširene nadležnosti CIK-a u praćenju mogućih zloupotreba javnih sredstava od nosilaca izvršne vlasti i nosilaca mandata.

Za utvrđene prekršaje propisane su novčane kazne. Politički subjekti mogu biti kažnjeni iznosom od 3.000 do 30.000 KM, dok se za kandidate kazne kreću od 3.000 do 15.000 KM.

Arnautović je naveo da je CIK do 21. septembra otvorio 16 predmeta koji se odnose na ovu oblast.

Kao jedan od problema izdvojio je nedostatak kapaciteta CIK-a za efikasno postupanje po svim slučajevima.

Prema njegovim riječima, CIK trenutno nema dovoljno resursa da, uz sve druge obaveze, blagovremeno reaguje po službenoj dužnosti, zbog čega se u značajnoj mjeri oslanja na prigovore nevladinog sektora.

„U nekim slučajevima bilo bi potrebno da imamo istražitelje, koji su osposobljeni kao da rade u policijskim organima“, rekao je Arnautović.

Objasnio je da je za svaki slučaj potrebno saslušati sve strane, uzeti izjave, utvrditi činjenice i nakon toga predložiti odgovarajuću mjeru CIK-u.

Dodao je da će Komisija donijeti odluku o svakom predmetu, ali da je za takve postupke potrebno vrijeme.