Sjedinjene Američke Države planiraju značajno smanjiti vojno prisustvo koje stavljaju na raspolaganje NATO savezu u Evropi, što predstavlja jednu od najvećih promjena američke odbrambene politike prema evropskim partnerima posljednjih godina.
Prema informacijama koje je objavio New York Times, administracija predsjednika Donalda Trumpa pripremila je plan kojim će biti smanjen broj američkih borbenih aviona, izviđačkih letjelica i pomorskih snaga angažovanih u NATO operacijama na evropskom kontinentu.
Dokument, koji je početkom juna dostavljen saveznicima, pokazuje da Washington namjerava znatno reducirati ključne vojne kapacitete koji su decenijama predstavljali okosnicu NATO-ove odbrane i odvraćanja potencijalnih prijetnji.
Prema planu, broj američkih borbenih aviona F-16 i F-15E raspoređenih za potrebe NATO-a bit će smanjen sa približno 150 na oko 100 letjelica.
Predviđeno je i smanjenje broja pomorskih izviđačkih aviona sa 26 na 15, dok će svih osam aviona za dopunu goriva u zraku biti povučeno iz evropskih operacija.
Osim toga, Pentagon planira prerasporediti podmornicu naoružanu raketama, nosač aviona i dio ratnih brodova koji su do sada bili zaduženi za podršku evropskim misijama. Također se razmatra povlačenje jedne od dvije bombarderske grupe koje su bile namijenjene zaštiti evropskog prostora.
Američko Ministarstvo odbrane nije željelo komentarisati konkretne brojke iz dokumenta, ali je ranije potvrdilo da razmatra smanjenje pojedinih vojnih kapaciteta u Evropi u okviru šire reorganizacije globalnog rasporeda američkih snaga.
Evropski zvaničnici, koji su upoznati s planovima Washingtona, smatraju da bi ovakav potez mogao imati značajan utjecaj na sposobnost NATO-a da provodi nadzor, brzo reaguje na potencijalne krize i izvodi operacije dugog dometa.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da bi povlačenje moglo biti provedeno znatno brže nego što su evropske članice saveza očekivale, ostavljajući im manje vremena za prilagođavanje novonastaloj situaciji.
NATO je od svog osnivanja nakon Drugog svjetskog rata predstavljao ključni sigurnosni oslonac evropskih država, a američko vojno prisustvo smatralo se najvažnijim faktorom odvraćanja potencijalnih prijetnji, posebno nakon početka rata u Ukrajini i pogoršanja odnosa sa Rusijom.
Vojni analitičari upozoravaju da evropske članice posjeduju određene kapacitete koji mogu nadomjestiti dio američkih resursa, ali ističu da isti efekat odvraćanja ne postoji bez direktnog angažmana Sjedinjenih Američkih Država.
Iako za sada nije poznato kada će plan zvanično stupiti na snagu, sve ukazuje na to da NATO ulazi u novu fazu u kojoj će evropske države morati preuzeti znatno veći dio odgovornosti za vlastitu sigurnost i odbranu.