Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa suočava se s novim tenzijama na više međunarodnih frontova. Washington pojačava vojno djelovanje protiv narkokartela u Južnoj Americi, njegov plan za Gazu nailazi na prepreke zbog izraelske blokade, dok se istovremeno razmatraju novi napadi na Iran uz mogućnost upotrebe najmoćnije američke konvencionalne bombe.

Tri događaja pokazuju koliko se Trumpova vanjska politika oslanja na vojni pritisak i sigurnosne operacije. Ipak, važno je razlikovati poteze koji su već u toku od planova koji još nisu odobreni.

SAD šalje vojnike u Južnu Ameriku

Američka vojska proširuje ulogu u operacijama protiv narkokartela u Latinskoj Americi. Prema izvještajima američkih medija, pripadnici specijalnih snaga već učestvuju u operacijama na terenu zajedno sa sigurnosnim službama Ekvadora.

Washington tvrdi da su kriminalne mreže povezane s trgovinom narkoticima ozbiljna prijetnja regionalnoj sigurnosti. Trumpova administracija najavljuje snažniji odgovor, uključujući napade na logistiku kartela i saradnju s državama koje se bore protiv organizovanog kriminala.

Američki zvaničnici predstavljaju ovu strategiju kao pokušaj razbijanja mreža koje kontrolišu proizvodnju i transport droge. Međutim, širenje vojnih operacija otvara pitanja o granicama američkog djelovanja u drugim državama i mogućim posljedicama po regionalnu sigurnost.

Izrael blokira Trumpov plan za Gazu

Istovremeno, Trumpov Odbor za mir suočava se s ozbiljnom preprekom u Gazi. Izrael ne dopušta ulazak izvođačima radova i kamionima potrebnim za izgradnju baze namijenjene međunarodnim stabilizacijskim snagama.

Planirani objekat trebao bi služiti za smještaj jedinica koje bi učestvovale u sigurnosnim aktivnostima i stvaranju uslova za obnovu razorene palestinske teritorije. U početnoj fazi predviđen je smještaj oko 150 vojnika, kao dio šireg kontingenta.

Bez izgradnje baze i dolaska međunarodnih snaga, teško je pokrenuti naredne faze plana. Prema izvorima upoznatim s projektom, izraelske vlasti još nisu odobrile potrebne radove, a nije poznato kada bi se blokada mogla završiti.

Zastoj predstavlja problem za Trumpovu administraciju, koja je obnovu Gaze i uspostavljanje novog sigurnosnog okvira predstavila kao važan dio svog mirovnog plana.

„Majka svih bombi“ među opcijama za Iran

Najozbiljnije pitanje otvara se na Bliskom istoku. Prema izvještaju CNN-a, američki vojni planeri razradili su opcije za nove napade na Iran koje uključuju i mogućnost upotrebe bombe GBU-43/B, poznate kao „majka svih bombi“.

Riječ je o najmoćnijoj konvencionalnoj bombi u američkom arsenalu. Teška je približno 9,8 tona i namijenjena je stvaranju razornog udara na velikom području. Među potencijalnim ciljevima spominju se iranska energetska infrastruktura i nuklearna postrojenja.

Ipak, razmatranje vojne opcije ne znači da je odluka o napadu donesena. Reuters je prenio izvještaj CNN-a, ali nije mogao nezavisno potvrditi sve detalje plana.

Postoje i ozbiljne sumnje u djelotvornost ove bombe protiv duboko ukopanih i posebno zaštićenih nuklearnih objekata. Njena upotreba mogla bi predstavljati novu eskalaciju sukoba, posebno ako bi ciljevi bili smješteni u blizini naseljenih područja.

Tri otvorena pitanja tako opterećuju Trumpovu vanjsku politiku: koliko daleko će SAD ići u borbi protiv narkokartela, može li Washington pokrenuti obnovu Gaze bez saglasnosti Izraela i hoće li vojni pritisak na Iran prerasti u nove napade.

Za sada nema potvrde da je Trump odobrio upotrebu „majke svih bombi“ protiv Irana. Međutim, sama činjenica da se takva mogućnost razmatra dodatno pojačava zabrinutost zbog daljnjeg širenja sukoba.