Administracija američkog predsjednika Donald Trump razmatra plan kojim bi kaznila pojedine članice NATO zbog, kako smatraju, nedovoljne podrške Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu tokom nedavnog sukoba s Iranom, piše The Wall Street Journal.
Prema navodima američkih zvaničnika, ideja podrazumijeva povlačenje američkih trupa iz zemalja koje su ocijenjene kao “nepouzdane” saveznice, te njihovo premještanje u države koje su aktivnije podržale američke vojne operacije.
Iako je ovaj prijedlog blaži od ranijih Trumpovih prijetnji o potpunom povlačenju SAD-a iz NATO-a — što ne može učiniti bez odobrenja Kongresa — on jasno pokazuje produbljivanje jaza između Washingtona i evropskih saveznika.
Ko bi mogao ostati bez američke zaštite?
Kako navodi WSJ, nekoliko evropskih zemalja našlo se na meti kritika Bijele kuće. Posebno se izdvaja Španija, koja nije pristala povećati izdvajanja za odbranu na 5% BDP-a, ali je i blokirala korištenje svog zračnog prostora za američke operacije.
Na udaru je i Njemačka, čiji su zvaničnici otvoreno kritikovali rat, uprkos tome što ta zemlja predstavlja ključno logističko središte američkih vojnih aktivnosti.
Slične poteze povukle su i Italija, koja je privremeno ograničila korištenje baze na Siciliji, te Francuska, koja je dozvolila slijetanje samo avionima koji nisu direktno učestvovali u napadima.
Prema istim izvorima, moguće je čak i zatvaranje pojedinih američkih baza u Španiji ili Njemačkoj.
Ko dobija američke trupe?
S druge strane, jačanje američkog vojnog prisustva moglo bi se dogoditi u državama istočne Evrope poput Poljska, Rumunija, Litvanija i Grčka.
Ove zemlje među prvima su podržale američke inicijative i izdvajaju značajan dio budžeta za odbranu. Rumunija je, na primjer, odmah odobrila korištenje svojih baza američkim snagama.
Ovakav potez značio bi i približavanje američkih trupa ruskim granicama, što bi gotovo sigurno izazvalo reakciju Rusija.
Evropa zatečena odlukama
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte boravio je u Washingtonu kako bi pokušao smanjiti tenzije i očuvati transatlantsko jedinstvo.
Iz Bijele kuće stižu oštre poruke — glasnogovornica Karoline Leavitt optužila je NATO da je “okrenuo leđa američkom narodu”, dok je Trump poručio da saveznici “nisu učinili ništa” i da SAD-u “NATO nije potreban”.
Evropski zvaničnici, međutim, tvrde da nisu bili unaprijed obaviješteni o pokretanju vojne akcije protiv Irana, što je dodatno otežalo koordinaciju. Haotičnost situacije pokazuje i činjenica da su ministri odbrane nekih članica ostali blokirani u inostranstvu zbog zatvorenog zračnog prostora u trenutku početka napada.
Nova kriza u odnosima
Sukob s Iranom samo je dodatno produbio već postojeće nesuglasice između SAD-a i evropskih saveznika — od trgovinskih sporova do pitanja Ukrajine i odnosa s Rusijom.
Podsjetimo, tokom prvog mandata Trump je već bio naredio povlačenje oko 12.000 vojnika iz Njemačke, ali je tu odluku kasnije poništio Joe Biden nakon dolaska na vlast 2021. godine.