Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana posljednjih dana prerastao je u najopasniju fazu od početka rata. Nakon višesedmične razmjene zračnih i raketnih napada, obje strane sve otvorenije govore o nastavku vojnih operacija, dok analitičari upozoravaju da bi naredni potezi mogli odrediti sudbinu cijelog Bliskog istoka.
Američki predsjednik Donald Tramp prošle sedmice uputio je novo upozorenje Teheranu, poručivši da će Sjedinjene Američke Države dodatno proširiti vojne operacije ukoliko Iran nastavi napade na trgovačke i vojne brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz. Taj pomorski prolaz smatra se jednom od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i plina, zbog čega svaka prijetnja njegovom zatvaranju izaziva ozbiljne poremećaje na globalnom tržištu.
Američke snage u međuvremenu su proširile listu vojnih ciljeva. Osim radarskih sistema, baza Revolucionarne garde i postrojenja za bespilotne letjelice, na meti su se našli putevi, željezničke veze, tuneli, lučka infrastruktura i druga strateški važna postrojenja. Iranski mediji navode da su pogođeni i objekti za desalinizaciju vode, što dodatno povećava pritisak na stanovništvo.
Iran je odgovorio novim talasom raketnih i napada dronovima na američke baze i njihove saveznike u regiji. Posebno su pogođeni Jordan i Kuvajt, gdje su prijavljena oštećenja na energetskoj infrastrukturi i industrijskim objektima. Teheran je upozorio da bi, ukoliko se američki napadi nastave, mogao proširiti operacije i na druge strateške ciljeve u zemljama Perzijskog zaljeva.
Posebnu zabrinutost izazvala je pogibija američkih vojnika u Jordanu i Iraku. Nakon tih napada Washington je najavio brz odgovor, dok je Iran nastavio raketirati vojne položaje u regiji. Vojni analitičari smatraju da obje strane sve teže kontrolišu razvoj događaja te da je rizik od još šireg sukoba veći nego ikada.
Jedna od ključnih tačaka sukoba ostaje Hormuški moreuz. Kroz ovaj uski pomorski prolaz svakodnevno prolazi veliki dio svjetskog izvoza nafte, pa bi njegovo zatvaranje moglo izazvati ozbiljne poremećaje u snabdijevanju energentima i novi skok cijena goriva širom svijeta. Iran ovaj prolaz smatra svojom najvažnijom strateškom polugom, dok Washington insistira da međunarodna plovidba mora ostati slobodna.
U diplomatskim krugovima sve se više govori da je sporazum postignut u junu praktično mrtvo slovo na papiru. Obje strane tvrde da druga nije poštovala dogovorene obaveze, zbog čega su pregovori potpuno zaustavljeni. Posrednički pokušaji Katara, Pakistana i drugih država za sada nisu dali rezultate.
Dodatnu pažnju izazvale su informacije da Donald Tramp razmatra mogućnost slanja kopnenih snaga ukoliko procijeni da zračni napadi neće biti dovoljni za ostvarenje američkih ciljeva. Iako je ranije izjavio da ne želi kopneni rat, poručio je da postoje i druge opcije koje se ozbiljno razmatraju.
Vojni stručnjaci upozoravaju da bi kopnena operacija protiv Irana bila jedna od najsloženijih vojnih intervencija u modernoj historiji. Iran raspolaže velikim brojem vojnika, razvijenom raketnom mrežom i složenim planinskim terenom, zbog čega bi svaka invazija mogla prerasti u dugotrajan i izuzetno skup sukob.
Istovremeno raste zabrinutost da bi se u rat mogli uključiti i drugi regionalni akteri. Iran bi mogao aktivirati svoje saveznike u Jemenu, Iraku, Siriji i Libanu, dok bi dodatni napadi na zaljevske države mogli ugroziti energetsku infrastrukturu i pomorski saobraćaj u cijelom regionu.
Saveznici Sjedinjenih Američkih Država također su oprezni. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Bahrein strahuju da bi daljnja eskalacija mogla ozbiljno ugroziti njihove ekonomije i energetsku sigurnost. Zbog toga intenzivno pozivaju na diplomatsko rješenje i pokušavaju spriječiti širenje sukoba.
Iako mnogi vjeruju da nijedna strana trenutno ne želi potpuni rat, svakodnevni napadi pokazuju da se prostor za diplomatiju ubrzano smanjuje. Analitičari procjenjuju da će naredni dani biti presudni te da bi samo jedna pogrešna procjena mogla gurnuti Bliski istok u sukob čije bi posljedice osjetio cijeli svijet.