Bosna i Hercegovina nalazi se nadomak povratka na sivu listu Moneyval, nakon što je na sastanku u Helsinki donesena preporuka da se BiH ponovo svrsta među zemlje pod pojačanim nadzorom zbog nedostataka u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, sastanak nije donio pozitivan ishod za bh. delegaciju, uprkos pokušajima da se kao ključni argument predstavi nedavno usvajanje zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprečavanja finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje.
Međutim, iz Moneyvala taj potez nisu prihvatili kao dovoljan napredak, uz obrazloženje da je zakon usvojen prekasno – tek početkom ove sedmice u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Iako konačna odluka još nije donesena, preporuke ovog tijela se gotovo uvijek potvrđuju, što znači da BiH već sada ulazi u ozbiljnu fazu finansijskog i političkog pritiska.
Do juna će bh. vlasti pokušati dodatno uvjeriti međunarodne partnere da se novi zakon uzme u obzir u završnom izvještaju, ali prema trenutnim procjenama, šanse za izbjegavanje sive liste su minimalne.
Ako odluka bude potvrđena, Bosna i Hercegovina će dobiti poseban akcioni plan koji će morati provesti kako bi bila skinuta s liste. Za razliku od ranijeg perioda, kada je fokus bio prvenstveno na donošenju zakona, sada će se tražiti i konkretna primjena tih mjera u praksi.
Posljedice bi mogle biti ozbiljne. Međunarodne finansijske transakcije iz BiH bile bi pod pojačanim nadzorom, bankarski sektor suočio bi se s dodatnim kontrolama, a strani investitori mogli bi postati znatno oprezniji pri ulaganjima u zemlju.
Također, vlasti na svim nivoima mogle bi se suočiti s nepovoljnijim kreditnim uslovima i skupljim zaduživanjem na međunarodnom tržištu.
BiH je već bila na sivoj listi Moneyvala od 2015. do 2018. godine, ali stručnjaci upozoravaju da bi ovaj put proces izlaska mogao trajati znatno duže, upravo zbog strožih zahtjeva koji sada uključuju ne samo zakonske izmjene nego i dokazivu provedbu reformi na terenu.