Kineska platforma Temu sve je prisutnija na tržištu Bosne i Hercegovine. Broj pošiljki pokazuje koliko je online kupovina iz inostranstva već postala velika pojava.
Tokom 2025. godine u BiH je stiglo više od 2,1 milion pošiljki male vrijednosti naručenih putem interneta. Taj podatak ne odnosi se samo na Temu, ali pokazuje razmjere prekogranične online trgovine.
Istovremeno, institucije još nemaju precizan podatak koliko od ukupnog broja pošiljki otpada upravo na Temu. Zbog toga se otvaraju pitanja o kontroli robe, novčanom toku, porezima i zaštiti potrošača.
Domaći trgovci pod drugačijim pravilima
Domaće kompanije imaju niz obaveza koje prekogranične platforme ne prolaze na isti način.
Trgovci u BiH plaćaju poreze i doprinose, fiskaliziraju poslovanje, moraju poštovati propise o zaštiti potrošača te osigurati deklaracije, garanciju i servis.
Kod pošiljki male vrijednosti koje dolaze iz inostranstva situacija je drugačija. Prema podacima navedenim u analizama tržišta, milioni takvih paketa ulaze u BiH bez klasičnog carinskog i fiskalnog tretmana.
Predsjednik Asocijacije za internet trgovinu eComm BiH Jasmin Marić upozorava da domaći trgovci zbog toga posluju pod drugačijim regulatornim uslovima.
On smatra da problem nije samo konkurencija Temua, već činjenica da isti kupac u BiH kupuje robu pod dva različita sistema pravila.
Temu uveo i plaćanje pouzećem
Temu se dodatno prilagodio bh. tržištu uvođenjem plaćanja pouzećem.
Time platforma dobija pristup i kupcima koji ne koriste kartice ili jednostavno preferiraju gotovinsko plaćanje.
Ovaj model, međutim, otvara nova pitanja.
Kurirske kompanije sada moraju preuzimati novac od kupaca i prosljeđivati ga dalje. Struka zato postavlja pitanje ko tačno naplaćuje novac, u čije ime i na koji način se evidentiraju transakcije.
Otvara se i pitanje obračuna PDV-a i carine, kao i odgovornosti prema kupcu ako pošiljka ne stigne ili proizvod ne odgovara opisu.
Milioni paketa, a nema precizne evidencije
Poseban problem predstavlja kontrola proizvoda.
Prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem BiH koje je objavila Radio Slobodna Evropa, više od 78 posto nesigurnih proizvoda s ozbiljnim rizikom za potrošače prošle godine bilo je porijeklom iz Kine.
Zato se pitanje Temua ne svodi samo na cijenu proizvoda.
Važno je i ko je odgovoran kada kupac dobije neispravan ili potencijalno opasan proizvod. Kod domaće prodavnice kupac ima jasno određeno mjesto za reklamaciju. Kod prekogranične platforme postupak je znatno složeniji.
BiH je u julu 2026. godine utvrdila nacrt zakona o elektronskoj trgovini i uputila ga u parlamentarnu proceduru. Time bi se trebao urediti dio oblasti koja je posljednjih godina naglo porasla.
Do tada ostaje otvoreno pitanje kako uspostaviti pravila koja će istovremeno štititi potrošače, osigurati nadzor tržišta i domaćim trgovcima omogućiti poslovanje pod uporedivim uslovima.