Dok se kineski predsjednik Si Đinping nalazi u Washingtonu, gdje se sastaje s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, stižu nove informacije o obimu kineske podrške Iranu.

Prema analizi lista „The Wall Street Journal“, zasnovanoj na iranskim carinskim podacima i informacijama obavještajnih izvora, kineske kompanije u Iran šalju velike količine opreme koja se može koristiti za proizvodnju dronova, balističkih raketa i druge vojne potrebe.

Oko 1.300 pošiljki

Samo od početka godine do kraja juna iz Kine je u Iran stiglo oko 1.300 pošiljki komponenti takozvane „dvostruke namjene“. Riječ je o opremi koja može imati civilnu, ali i vojnu primjenu.

Nakon što su pomorski putevi prema Iranu dodatno otežani američkim pritiskom, prema navodima analize, intenziviran je zračni transport.

Teretni avioni kompanije Mahan Air prevozili su do Teherana GPS uređaje, elektromotore, avionske dijelove i drugu osjetljivu elektroniku.

Posebnu pažnju privukle su pošiljke označene kao „Član 119“. Ta oznaka u iranskom zakonodavstvu odnosi se na oslobađanje od carina pri uvozu naoružanja i vojne opreme.

Među materijalima se navodi i natrij perhlorat, hemijska supstanca koja se koristi u proizvodnji čvrstog raketnog goriva. Prema procjenama analitičara koje prenosi WSJ, takve isporuke mogle su pomoći Teheranu u obnovi raketnih kapaciteta nakon ranijih udara.

U analizi se također navodi da su kineske komponente pronađene u iranskim dronovima Shahed, koji se koriste u napadima na američke baze i njihove saveznike u regiji.

Povezanost sa smrću američkih vojnika

WSJ navodi i da su američki zvaničnici povezali satelitske snimke koje je Iran pribavio od kineskih kompanija s napadom u kojem su poginula tri američka vojnika.

Prema tim američkim zvaničnicima, snimci su bili povezani s napadom na bazu Muwaffak Salti u Jordanu.

Kineske kompanije su, prema istim navodima, pokušavale Iranu isporučiti i moderne prenosive sisteme protivzračne odbrane, poznate kao MANPADS.

Kina je istovremeno jedan od ključnih ekonomskih partnera Irana i ostaje glavni kupac njegove nafte, uprkos američkim sankcijama.

Novac od trgovine se, prema američkim zvaničnicima i drugim izvorima, kreće kroz mrežu kompanija i kineskih finansijskih institucija.

Objavljivanje ovih informacija dolazi u osjetljivom trenutku, dok Si boravi u SAD-u na samitu s Trampom. Na dnevnom redu razgovora nalaze se trgovina, sigurnost vještačke inteligencije i Tajvan, dok je odnos Kine prema Iranu jedno od pitanja koje dodatno opterećuje odnose Washingtona i Pekinga.

Tramp je ranije rekao da vjeruje da se Si ponaša „prilično dobro“ i da je od njega dobio uvjeravanja da Kina ne šalje oružje Iranu. Američki državni sekretar Marko Rubio najavio je, s druge strane, „iskren razgovor o svemu što je važno“.

Kineske vlasti odbacuju optužbe o neprimjerenoj vojnoj podršci Iranu. Peking tvrdi da poštuje međunarodna pravila i protivi se američkim jednostranim sankcijama, kao i pokušajima da se Kina poveže s ratom na Bliskom istoku.