Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić oglasio se povodom fotografije Željke Cvijanović, članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nastale ispred osnovne škole u Roćeviću kod Zvornika.
Suljagić je fotografiju objavio na društvenoj mreži X, ističući da ona, prema njegovom tumačenju, otvara šire pitanje odnosa prema mjestima koja su bila povezana sa zločinima počinjenim tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Posebno je ukazao na historiju objekta koji se nalazi u pozadini fotografije.
„Tu su bili zatočeni zarobljenici iz Srebrenice“
Suljagić tvrdi da su u školi u Roćeviću tokom jula 1995. godine bili zatočeni zarobljenici iz Srebrenice.
Prema njegovim navodima, zarobljenici su na tom mjestu bili mučeni i ubijani, nakon čega su odvođeni na lokacije na kojima su počinjene masovne egzekucije.
Upravo zbog toga, direktor Memorijalnog centra smatra da objekti povezani sa ratnim zločinima ne bi trebali biti posmatrani isključivo kroz njihovu današnju funkciju, već i kroz ono što se u njima događalo tokom rata.
„Bavim se memorijalizacijom upravo zato što ovakva mjesta ne smiju nestati iz našeg kolektivnog sjećanja“, poručio je Suljagić.
Spomenuo i renoviranje škole
Suljagić je naglasio da, kako je naveo, sam proces renoviranja škole nije sporan.
Problem vidi u tome što bi se, prema njegovoj ocjeni, korištenjem javnog novca za obnovu objekta istovremeno mogla izgubiti informacija o njegovoj ratnoj prošlosti.
„Nema ništa sporno u renoviranju škole. Ali korištenje javnog novca za renoviranje mjesta masovnog zločina, uz istovremeno brisanje njegove historije, nije renoviranje, već fizičko brisanje tragova genocida“, napisao je Suljagić.
Njegove riječi ponovo su otvorile pitanje načina na koji se u Bosni i Hercegovini obilježavaju i čuvaju mjesta povezana sa ratnim zločinima.
Fotografija nastala ranije
Fotografija koju je Suljagić objavio nije nastala tokom posljednjih dana.
Prema dostupnim informacijama, fotografija je zabilježena 2021. godine, kada je Cvijanović obavljala funkciju predsjednice Vlade Republike Srpske. Tada je posjetila školu u Roćeviću, a iz njenog kabineta izdvojeno je 60.000 KM za rekonstrukciju objekta.
Suljagić je sada tu fotografiju ponovo stavio u fokus javnosti zbog pitanja šta se dešava s historijskim činjenicama vezanim za objekte u kojima su počinjeni ratni zločini.
„Mjesta ne smiju nestati iz sjećanja“
Za Suljagića je pitanje memorijalizacije posebno važno jer, kako ističe, fizičko uklanjanje tragova prošlosti može dovesti i do gubitka kolektivnog sjećanja.
Njegov stav je da obnova objekata sama po sebi ne bi trebala značiti uklanjanje informacija o njihovoj historiji.
Zbog toga smatra da bi uz obnovljene objekte trebale ostati sačuvane i činjenice o događajima koji su se na tim mjestima odvijali.
Ova tema posebno je osjetljiva kada je riječ o lokacijama povezanim sa zločinima nad civilima i zarobljenicima tokom rata u BiH.
Suljagićeva objava tako je ponovo pokrenula raspravu o tome da li se obnovom objekata istovremeno čuva ili potiskuje sjećanje na ono što se u njima događalo.
Njegova poruka je da obnova ne bi trebala značiti zaborav historije, posebno kada je riječ o mjestima koja su bila dio stradanja ljudi tokom genocida u Srebrenici.