Kontrola mesa i mesnih proizvoda u Federaciji BiH ponovo je otvorila brojna pitanja o tome koliko se strogo kontroliše hrana koja dolazi do potrošača, ali i šta se dešava s proizvodima koji ne ispunjavaju propisane uslove.

Posebno zabrinjava podatak da u Federaciji BiH ne postoji jedinstvena baza podataka o količinama mesa i mesnih proizvoda koji su zbog nepravilnosti povučeni ili uništeni.

Federalni veterinarski inspektori su tokom prvih šest mjeseci 2026. godine obavili veliki broj kontrola, a u 40 slučajeva utvrđeni su prekršaji za koje su izdati prekršajni nalozi u ukupnoj vrijednosti od oko 48.000 KM.

Stotine kontrola širom Federacije

Inspekcijski nadzor provodi se u različitim objektima – od mesnica, prodavnica i klaonica do ugostiteljskih objekata, prerade mesa i transporta proizvoda životinjskog porijekla.

U prvih šest mjeseci ove godine obavljene su 22 kontrole u objektima za preradu mesa i mlijeka, 105 kontrola u veleprodajnim i maloprodajnim objektima, 24 u klaonicama papkara i peradi, 58 u ugostiteljskim objektima te 105 kontrola cestovnog transporta.

Osim 40 slučajeva u kojima su izdati prekršajni nalozi, evidentirano je još 26 povreda zakona tokom transporta za koje kazne tek trebaju biti izrečene.

Zbog manjih nepravilnosti doneseno je i 40 upravnih mjera kojima je subjektima naređeno da otklone utvrđene nedostatke.

Posebna kontrola mljevenog mesa

Jedna od zanimljivijih informacija odnosi se na mljeveno meso.

Prodaja mesa koje je unaprijed samljeveno, bez konkretnog zahtjeva kupca, nije dozvoljena.

To znači da mesnica ne bi trebala unaprijed samljeti veću količinu mesa i zatim je tokom dana prodavati kao svježe mljeveno meso.

Inspektori prilikom kontrola provjeravaju i porijeklo mesa, njegovu sljedivost, deklaraciju, rok trajanja, uslove skladištenja, temperaturu čuvanja i prateću veterinarsku dokumentaciju.

Posebno se kontrolišu proizvodi sumnjivog ili nepoznatog porijekla, meso bez odgovarajuće dokumentacije, kao i odmrznuti proizvodi koji se prodaju suprotno propisima.

Ali gdje završava meso koje se povuče?

Upravo na ovom pitanju postoji veliki problem.

U Federaciji BiH nema objedinjene evidencije koja bi pokazala koliko je ukupno mesa tokom godine povučeno iz prodaje i koliko je završilo na uništavanju.

Postoje propisane procedure, a subjekti koji posluju s hranom moraju voditi evidencije o određenim vrstama otpada. Nadležne inspekcije kontrolišu dokumentaciju o količinama, odvozu i zbrinjavanju.

Međutim, podaci nisu objedinjeni na jednom mjestu.

To znači da građani nemaju jednostavan način da vide ukupnu količinu mesa koje je zbog zdravstvene neispravnosti ili drugih nepravilnosti uklonjeno s tržišta u cijeloj Federaciji.

Nedostaje veterinarskih inspektora

Dodatni problem predstavlja broj inspektora.

Na federalnom, kantonalnom i općinskom nivou u Federaciji BiH ukupno ih je oko 70, a iz nadležnog ministarstva otvoreno upozoravaju da je taj broj nedovoljan za efikasnu i sveobuhvatnu kontrolu.

Manjak inspektora znači da nije moguće jednako intenzivno kontrolisati sve objekte i sve faze prometa mesa.

Posebno je zahtjevna kontrola transporta, skladištenja, proizvodnje i prodaje, gdje se mora provjeravati veliki broj elemenata.

Šta se dešava s mesom iz uvoza?

Kontrola postoji i na granicama Bosne i Hercegovine.

Od početka 2026. godine granična veterinarska inspekcija pregledala je 26.854 pošiljke koje podliježu veterinarskoj kontroli, među kojima je bilo 8.621 pošiljka mesa i mesnih prerađevina.

Za 30 pošiljki donesena je zabrana uvoza u BiH.

Tokom laboratorijskih kontrola mesa i mesnih proizvoda ove godine urađena je 851 analiza na različite parametre, a tri nalaza bila su pozitivna.

Posebno je zanimljiv podatak da je tokom ove godine uništeno 38.968 kilograma mesa peradi čiji su laboratorijski nalazi bili pozitivni i koje nije bilo moguće vratiti u zemlju proizvođača.

Važno je naglasiti da ta količina nije završila na tržištu BiH.

Šta potrošači trebaju znati?

Nadležne institucije naglašavaju da se proizvodi za koje se utvrdi da nisu sigurni mogu povući ili opozvati s tržišta.

Ipak, činjenica da u FBiH ne postoji jedinstvena evidencija o ukupnim količinama povučenog i uništenog mesa pokazuje da sistem još uvijek ima ozbiljne nedostatke.

Dodatni problem predstavlja i pitanje animalnog otpada, za koji postoje propisane procedure, ali još uvijek nema potpuno razvijenog sistema koji bi na nivou cijele BiH osigurao njegovo optimalno zbrinjavanje.

Za građane je zato najvažnije da meso kupuju od registrovanih prodavača, obrate pažnju na deklaraciju i rok trajanja te da budu oprezni s proizvodima nepoznatog porijekla.

Kontrole postoje, kazne se izriču, a neispravni proizvodi se uklanjaju – ali pitanje koliko ih je ukupno povučeno u FBiH i dalje nema jednostavan odgovor.