Mostarski muftija Salem-ef. Dedović predvodio je džuma-namaz i održao hutbu u obnovljenoj Tucakovića džamiji u Rabranima kod Neuma, odakle je uputio poruke o strpljivosti, ustrajnosti i odgovornosti za očuvanje vjerskog i nacionalnog identiteta Bošnjaka u Hercegovini.

Četiri godine nakon borbe za dogradnju džamije i izgradnju njenog minareta, muftija Dedović susreo se s malobrojnim stanovnicima ovog sela, kao i džematlijama koji ljetne odmore provode u Neumu.

“Budite strpljivi i ustrajni”

Govoreći o kur’anskoj poruci iz posljednjeg ajeta sure Ali Imran, muftija je istakao značaj sabura, ustrajnosti i spremnosti na žrtvu.

Podsjetio je da se vjera i zajednica ne mogu graditi preko noći.

“Ništa ne dolazi preko noći. U životu, u porodici, među ljudima i u radu za zajednicu potreban je visok stepen strpljivosti i tolerancije. Najvrjednija djela kod Allaha jesu ona u kojima čovjek ustrajava”, poručio je Dedović.

Posebno se osvrnuo na događaje iz 2022. godine, kada je džuma-namaz u Rabranima klanjan usred građevinskih radova, nakon pokušaja lokalne inspekcije da zaustavi dogradnju džamije.

Prema njegovim riječima, upravo su istrajnost i odlučnost dovele do toga da džamija danas bude obnovljena i da dobije svoj minaret.

“Ova džamija je vratila samopouzdanje našem čovjeku”

Muftija Dedović naglasio je da Rabrani nisu samo jedno malo hercegovačko selo, kao što Tucakovića džamija nije samo vjerski objekat.

“Ova džamija je vratila samopouzdanje našem čovjeku. Ovaj mali minaret govori da ovdje postoji naš narod, da je vidljiv i da nije sklonjen”, kazao je Dedović.

Govoreći o historijskom prisustvu muslimana na području Neuma, istakao je da se borba za prava treba temeljiti na činjenicama, a ne na mitovima i ideologijama.

“Mi se oslanjamo na istinu, na ono što je bilo, i tražimo pravednost, ravnopravnost i vidljivost. I tražimo da niko nikome ne uskraćuje nikakva prava i slobode”, poručio je mostarski muftija.

“Niko nema pravo otpisati Rabrane”

Centralni dio hutbe posvetio je značenju kur’anske riječi “rabitu”, koju je povezao s bdijenjem i nepokolebljivim čuvanjem granica vjere, identiteta i prostora.

Istakao je da Bosna i Hercegovina predstavlja životni prostor u cjelini te posebno izdvojio manje sredine u istočnoj Hercegovini.

“Zato su važne i naše najmanje tačke u istočnoj Hercegovini – Trebinje, Bileća, Ljubinje, Gacko, Nevesinje, kao i Rabrani. Niko nema pravo da ih otpiše niti da ih se odrekne”, naglasio je Dedović.

Istakao je i dugogodišnju ulogu Islamske zajednice u očuvanju islama i bošnjačkog identiteta na prostoru istočne Hercegovine, često u sredinama u kojima danas živi mali broj Bošnjaka.

Funkcija nije privilegija nego emanet

Muftija je govorio i o odgovornosti svih kojima je povjeren javni emanet, bilo da je riječ o vjerskim, društvenim ili političkim funkcijama.

Naglasio je da funkcije ne smiju biti sredstvo za ostvarivanje ličnih privilegija.

“To je odgovornost. Onaj ko misli da je funkcija prilika da prigrabi privilegije, radit će nauštrb naroda. Ljudi moraju razmišljati kakav trag ostavljaju iza sebe, jer funkcije prolaze, ljudi prolaze, a djela ostaju”, kazao je Dedović.

Podsjetio je i na hadis o odgovornosti za ono što je čovjeku povjereno, naglašavajući da se emanet mora čuvati, a ne zanemarivati.

“Dosta je bilo uzmicanja”

Na kraju hutbe muftija Dedović posebno je govorio o položaju Bošnjaka u Hercegovini.

Kazao je da primjer Rabrana pokazuje da se na diskriminaciju i ograničavanje prava može odgovoriti odlučnošću i ustrajnošću.

“Bošnjaci Hercegovine danas su pod velikim pritiskom. Ovaj primjer pokazuje da se diskriminaciji može suprotstaviti odlučnošću i ustrajnošću. Ovo je poruka svima kojima je nešto povjereno – nemaju više kud uzmicati. Dosta je bilo uzmicanja na štetu našeg naroda u Hercegovini”, poručio je muftija Dedović.