Bosanskohercegovački novinar i stručnjak za evropske integracije Zekerijah Smajić iznio je ozbiljne tvrdnje o imovinskim potraživanjima Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj, upozorivši da se vrijednost imovine koju naša država potražuje približava iznosu od 10 milijardi KM.
Gostujući u emisiji „Centralni dnevnik“ kod Senada Hadžifejzovića, Smajić je govorio o neriješenim pitanjima između dvije države, problemima na evropskom putu Bosne i Hercegovine, ali i promjenama u međunarodnim odnosima.
Prema njegovim riječima, Hrvatska posjeduje najveću vrijednost imovine na Balkanu koju Bosna i Hercegovina potražuje, a jedan od ključnih problema jeste izostanak jedinstvenog pristupa domaćih institucija i potrebnih međudržavnih sporazuma.
Smajić smatra da se ovom pitanju ne posvećuje dovoljno pažnje, iako bi rješavanje imovinskih odnosa moglo imati značajne finansijske posljedice za Bosnu i Hercegovinu.
Važno je naglasiti da je iznos od gotovo 10 milijardi KM procjena koju je iznio Smajić, a ne iznos koji je u ovom slučaju potvrđen kao pravosnažno utvrđen dug Hrvatske prema BiH.
Smajić upozorio na prepreke evropskom putu BiH
Govoreći o evropskim integracijama, Smajić je kritikovao ustavno uređenje Bosne i Hercegovine i ulogu međunarodne zajednice, posebno visokog predstavnika.
Ocijenio je da prisustvo Ureda visokog predstavnika, zajedno s postojećim političkim sistemom, predstavlja ozbiljnu prepreku na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Prema njegovom mišljenju, obećanja domaćih političara o brzom napretku prema EU nisu realna ako se prethodno ne riješe duboki institucionalni problemi.
Smajić je izrazio i skepticizam prema spremnosti Evropske unije da primi nove članice koje imaju složene unutrašnje političke odnose. Smatra da bi Bosna i Hercegovina, bez ozbiljnih promjena, mogla još dugo ostati izvan evropske porodice.
Posebno se osvrnuo na promjene u politici EU, ocjenjujući da se Unija sve više okreće vojnoj potrošnji i naoružavanju, umjesto da prioritet budu nauka, tehnologija i ekonomski razvoj.
Svijet ulazi u novu fazu međunarodnih odnosa
Smajić je govorio i o slabljenju međunarodnih institucija, ulozi stranih lobista i promjeni globalnog poretka. Prema njegovoj ocjeni, svijet se udaljava od dominacije jedne sile i kreće prema multipolarnom sistemu u kojem će više država i centara moći imati značajan utjecaj.
Kao primjer zemlje koja je nakon teškog historijskog perioda pokušala izgraditi drugačiji razvojni model naveo je Ruandu.
U razgovoru se dotakao i rata u Ukrajini, za koji je pripremio prijedlog mirovnog sporazuma uz pomoć umjetne inteligencije. Objasnio je da je na dokumentu radio osam dana i noći, pokušavajući pronaći moguće rješenje za okončanje sukoba.
Na kraju je oštro kritikovao savremeno novinarstvo, upozoravajući na političke i ekonomske pritiske te gubitak profesionalne distance između novinara i predstavnika vlasti.
Poručio je da novinarstvo mora zadržati ulogu kritičkog nadzora nad centrima moći, jer bez profesionalne nezavisnosti gubi svoju osnovnu društvenu svrhu.