Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je da su pritisci iz Washingtona da prije isteka mandata napusti funkciju bili povezani s projektom Južne gasne interkonekcije, ali i reformama izbornog procesa koje je nametnuo. Ove tvrdnje iznio je u intervjuu za češki magazin Respekt.
Schmidt je naglasio da nikada nije bio protiv izgradnje Južne gasne interkonekcije, podsjećajući da je riječ o projektu koji je prvobitno pokrenut kao evropska inicijativa s ciljem smanjenja zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa. Međutim, prema njegovim riječima, kasnije su se promijenili model finansiranja i političke okolnosti koje su pratile njegovu realizaciju.
Kako je objasnio, sporno nije bilo pitanje da li gasovod treba graditi, već način njegove realizacije. Istakao je da svaki infrastrukturni projekat takvog značaja mora biti proveden uz puno poštovanje vladavine prava, imovinskih prava i svih zakonskih procedura.
Kazao je da je pripremio detaljne pravne prijedloge i predstavio ih Evropskoj uniji, Sjedinjenim Američkim Državama i ostalim učesnicima pregovora, ali da se u javnosti sve više stvarao utisak kako Evropa i SAD imaju različite stavove o načinu realizacije projekta. Prema njegovim riječima, američka administracija željela je da prije vremena napusti funkciju, dok države članice Evropske unije nisu dijelile taj stav.
Schmidt tvrdi da gasna interkonekcija nije bila jedini razlog pritisaka. Kao drugi važan razlog naveo je paket mjera za jačanje integriteta izbornog procesa koji je nametnuo.
Podsjetio je da će predstojeći oktobarski izbori biti prvi održani prema novim pravilima, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, čiji je cilj smanjenje izbornih prevara. Smatrao je da bi bilo korisno ostati na funkciji kako bi nadgledao primjenu tih mjera, ali očekuje da će njegov nasljednik, zajedno s OSCE-om, završiti taj posao.
Govoreći o odnosima s američkom administracijom, Schmidt je rekao da nikada nije u potpunosti razumio njihov stav te da ga smatra greškom. Dodao je kako će jednog dana u svojim memoarima detaljnije opisati događaje iz tog perioda i diplomatske odluke koje su, prema njegovom mišljenju, imale značajan utjecaj na političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Otkrio je i da, prema njegovim saznanjima, Washington nije vršio pritisak samo na njega, već i na neke od njegovih prethodnika, među kojima su Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling.
Na pitanje zašto tokom mandata nije smijenio Milorada Dodika, Schmidt je odgovorio da je smatrao kako bi takva odluka mogla dodatno povećati političke tenzije i rizik od nestabilnosti. Umjesto administrativne smjene, odlučio se za pravni put, uvjeren da je to odgovorniji način zaštite ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Na kraju je poručio da izbor njegovog nasljednika sada zavisi od članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), dok je svoj mandat ocijenio relativno uspješnim, ističući da je njegov glavni cilj bio očuvanje funkcionisanja državnih institucija i jačanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini.