Nakon skoro 17 sati borbe s velikim kvarom na jednom od glavnih transportnih cjevovoda, ekipe KJP „Vodovod i kanalizacija“ Sarajevo uspjele su sanirati oštećenje zbog kojeg je veliki dio glavnog grada ostao bez urednog vodosnabdijevanja. Iz Vlade Kantona Sarajevo poručeno je da je kvar stavljen pod kontrolu, ali da će se voda u sistem vraćati postepeno kako bi se izbjegli novi kvarovi i hidroudari.
Građanima su u međuvremenu osigurane cisterne s pitkom vodom na Vilsonovom šetalištu i kod Šoping centra na Grbavici, dok se potpuna stabilizacija sistema očekuje tokom večernjih sati.
Ipak, posljednji kolaps vodovodne mreže ponovo je otvorio pitanje višedecenijskog problema vodosnabdijevanja ne samo u Sarajevu nego i širom Bosne i Hercegovine, gdje brojni građani svakog ljeta ostaju bez vode na sate, dane, pa čak i sedmice.
U pojedinim sarajevskim naseljima redukcije su gotovo redovna pojava tokom ljetnih mjeseci. Tako su prošlog ljeta zbog visokih temperatura i povećane potrošnje uvedene noćne redukcije u naseljima Nahorevo, Nahorevska brda, Muharemovići i Selja. Građani Sarajeva već godinama upozoravaju na dotrajalu mrežu, česte kvarove i gubitke vode, a problem dodatno pogoršavaju stare cijevi i preopterećen sistem.
Međutim, situacija u ostatku BiH često je još teža.
U hercegovačkim općinama redukcije su skoro svako ljeto svakodnevnica. U Čitluku je javno preduzeće „Broćanac“ bilo primorano uvoditi noćne redukcije zbog enormne potrošnje vode i preopterećenog sistema, posebno zbog zalijevanja poljoprivrednih površina. U Berkovićima su građani prošlog ljeta ostali bez pitke vode više od dvije sedmice nakon problema na izvorištu, dok su pojedina domaćinstva vodu morala kupovati ili dovoziti cisternama.
Slični problemi godinama pogađaju i brojna sela u centralnoj Bosni. Mještani Novog Šehera kod Maglaja upozoravali su da tokom ljetnih mjeseci ostaju bez vode čak po nekoliko mjeseci zbog slabog kapaciteta lokalnog vodovoda i sušnih perioda.
Ni sjeveroistok zemlje nije pošteđen problema. U bijeljinskoj regiji kvarovi na transportnim cjevovodima više puta su ostavljali bez vode čitava sela poput Batkovića, Brodca, Velike Obarske i Crnjelova.
Poseban problem predstavlja činjenica da mnoga naselja u BiH i dalje nemaju moderan vodovodni sistem, dok se postojeća infrastruktura u velikom broju gradova oslanja na cijevi stare i po 40 ili 50 godina. Stručnjaci već dugo upozoravaju da su ogromni gubici vode, neplanska gradnja, preopterećenost mreže i nedovoljna ulaganja doveli sistem na rub izdržljivosti.
Tokom ljetnih suša situacija postaje posebno alarmantna. U pojedinim mjestima građani vodu dobijaju samo nekoliko sati dnevno, dok sela u višim zonama ostaju bez ijedne kapi vode po više dana. Tada se stanovništvo snalazi pomoću cisterni, bunara ili flaširane vode.
Posljednji kvar u Sarajevu zato mnogi vide samo kao još jedan pokazatelj mnogo dubljeg problema koji godinama postoji širom Bosne i Hercegovine — dotrajale i zapuštene vodovodne infrastrukture koja sve teže podnosi velike vrućine, povećanu potrošnju i rast broja stanovnika.