Mogući sastanak Vladimira Putina, Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u novembru mogao bi postati jedan od najvažnijih diplomatskih događaja ove godine. Iako trojica lidera imaju različite interese, Moskva bi takav susret mogla iskoristiti za jačanje međunarodnog položaja Rusije i otvaranje pitanja budućnosti Ukrajine.

Samit bi se, prema najavama, mogao održati na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje, koji je planiran 18. i 19. novembra u kineskom Shenzhenu. Ipak, konačan dogovor o sastanku i njegovom dnevnom redu još nije potvrđen.

Mogućnost susreta već je izazvala zabrinutost u dijelu evropskih političkih krugova, posebno zbog straha da bi velike sile mogle razgovarati o evropskoj sigurnosti i Ukrajini bez direktnog učešća Kijeva i njegovih evropskih saveznika.

Zašto je Putinu važan sastanak s Trumpom i Xijem?

Za ruskog predsjednika sastanak s američkim i kineskim liderom imao bi i snažnu simboličku vrijednost. Time bi pokazao da Moskva i dalje želi učestvovati u donošenju najvažnijih globalnih odluka, uprkos ratu u Ukrajini i ekonomskim sankcijama koje su uvedene Rusiji.

Pojedini analitičari mogućnost ovakvog susreta nazivaju pokušajem stvaranja „nove Jalte“, aludirajući na konferenciju iz 1945. godine, kada su velike savezničke sile razgovarale o poslijeratnom uređenju svijeta.

Današnje okolnosti, međutim, znatno se razlikuju od tadašnjih. Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija imaju suprotstavljene interese, a njihovi ekonomski i politički odnosi opterećeni su brojnim nesuglasicama.

Rusija bi, osim pitanja Ukrajine, mogla nastojati otvoriti razgovore o sankcijama, energetskom tržištu i budućem sigurnosnom poretku u Evropi.

Ukrajina ostaje najosjetljivije pitanje

Istovremeno se razmatra mogućnost novih mirovnih razgovora o Ukrajini, koji bi se prema najavama mogli održati u Abu Dhabiju sredinom novembra. Nije jasno kako bi se ti pregovori vremenski uklopili s eventualnim sastankom Trumpa, Putina i Xija.

Moskva poručuje da želi razgovarati o sigurnosnim garancijama, ali i dalje odbacuje pojedina rješenja koja bi podrazumijevala zamrzavanje sukoba bez šireg političkog dogovora. Ruski zahtjevi u vezi s teritorijom Ukrajine, njenim budućim sigurnosnim položajem i mogućim članstvom u NATO-u ostaju među glavnim preprekama za postizanje sporazuma.

Za Kijev bi posebno problematično bilo da se o njegovoj budućnosti odlučuje bez njegovog direktnog učešća. Ukrajinsko rukovodstvo insistira na tome da nijedan dogovor o miru i sigurnosti zemlje ne može biti prihvatljiv bez Ukrajine za pregovaračkim stolom.

Velike ambicije, ali neizvjestan ishod

Putin bi eventualni susret mogao pokušati iskoristiti za predstavljanje Rusije kao ravnopravnog partnera Washingtonu i Pekingu. Ipak, sama činjenica da bi se lideri sastali ne znači da bi bili spremni na zajedničko oblikovanje svjetskog poretka.

Trump bi mogao dati prednost nuklearnom razoružanju i ekonomskim dogovorima, dok bi Xi Jinping nastojao zaštititi kineske strateške interese. Moskva bi, s druge strane, željela da se razgovori ne završe bez napretka u vezi s Ukrajinom i ruskim međunarodnim položajem.

Zbog toga ostaje otvoreno pitanje hoće li eventualni samit donijeti konkretne dogovore ili će prvenstveno poslužiti za demonstraciju političke moći. U svakom slučaju, njegov značaj ne bi se mjerio samo izjavama trojice lidera nego i time hoće li razgovori utjecati na rat u Ukrajini, odnose velikih sila i sigurnost Evrope.