Promjene vlasti u Bosni i Hercegovini mogle bi otvoriti pitanje rukovođenja javnim preduzećima u Kantonu Sarajevo, gdje se već duže vrijeme vode rasprave o kvalitetu javnih usluga, stranačkom zapošljavanju i odgovornosti direktora. U fokusu su i kadrovi povezani s Narodom i Pravdom, čiji bi položaj mogao biti predmet preispitivanja nakon promjene političkih odnosa.
Problemi s vodosnabdijevanjem, odvozom otpada, čistoćom ulica i održavanjem javnih površina među temama su koje izazivaju nezadovoljstvo građana Sarajeva. Kritike se odnose na rad javnih preduzeća, ali i na način izbora njihovih rukovodilaca.
Među direktorima koji se spominju u ovom kontekstu su Adnan Šerak iz preduzeća Vodovod i kanalizacija, Emir Dobrača iz preduzeća Rad te Adis Bešlić iz preduzeća Park. U tekstu se problematizira i imenovanje Amela Kovačevića na čelo BH Telecoma te Dine Selimovića na čelo Međunarodnog aerodroma Sarajevo, uz tvrdnje da su političke veze imale značajnu ulogu u kadrovskim odlukama.
Kritike zbog političkih imenovanja
Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Muamer Bandić ocijenio je da je stanje u javnim službama nezadovoljavajuće i da se prilikom zapošljavanja i imenovanja često prednost davala političkim vezama, umjesto stručnim kvalifikacijama.
Bandić smatra da postojeći zakonski okvir omogućava da rukovodioci ostanu na pozicijama uprkos lošim rezultatima, ukoliko imaju podršku političkih struktura. Zbog toga zagovara promjene propisa i vraćanje stručnosti kao ključnog kriterija za upravljanje javnim preduzećima.
Prema njegovoj ocjeni, kriteriji za imenovanje rukovodilaca dodatno su oslabljeni tokom mandata vlade koju je predvodio Elmedin Konaković. Takve tvrdnje predstavljaju političku ocjenu Bandića, dok bi se odgovornost za konkretne rezultate pojedinačnih direktora trebala procjenjivati na osnovu njihovog rada i relevantnih podataka.
Sličan stav iznio je i Anes Podić iz Udruženja Eko Akcija. On smatra da smjena direktora sama po sebi ne bi riješila probleme te da je potrebno osigurati odgovarajuće finansiranje, ulagati u infrastrukturu i depolitizirati upravljanje javnim preduzećima.
Na meti kritika i akvizicija Telemacha
Posebnu pažnju izazvao je projekat preuzimanja Telemacha koji je pokrenuo BH Telecom pod rukovodstvom Amela Kovačevića. Ovaj posao otvorio je pitanja o finansijskoj opravdanosti, transparentnosti i dugoročnim posljedicama za poslovanje državne telekomunikacijske kompanije.
U javnosti su iznesene procjene da bi vrijednost akvizicije mogla premašiti milijardu maraka, dok su kritičari upozoravali na moguće finansijske rizike. Za konačnu ocjenu opravdanosti takve transakcije neophodni su potpuni finansijski podaci, procjene vrijednosti i obrazloženja nadležnih institucija.
Pred budućim vlastima ostaje zadatak da odgovore na zahtjeve građana za kvalitetnijim javnim uslugama i efikasnijim upravljanjem preduzećima. Eventualne smjene direktora zavisit će od odluka nadležnih organa i političkih dogovora, a ne samo od javnih kritika.
Za sada nema potvrde da su konkretne smjene već donesene. Ipak, pitanje odgovornosti rukovodilaca, stručnosti i političkog utjecaja na javna preduzeća moglo bi biti jedno od važnijih u narednom periodu.