Hrvatski premijer Andrej Plenković obratio se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku, gdje je govorio o međunarodnom pravu, ratovima, evropskim integracijama, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Posebnu pažnju posvetio je nedavnom ispraćaju Ratka Mladića u Srbiji, ali i položaju Hrvata u BiH.
„Uvreda žrtvama i presudama međunarodnih sudova“
Plenković je kritikovao odluku Srbije da Mladiću oda vojne i službene počasti.
Podsjetio je da je Mladić pred međunarodnim sudom osuđen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući genocid u Srebrenici.
„Vojne i službene počasti dodijeljene Mladiću u Srbiji bile su uvreda njegovim žrtvama i presudama međunarodnih sudova“, rekao je Plenković.
Hrvatski premijer ocijenio je da je veličanje ratnih zločinaca nespojivo s vrijednostima Evropske unije kojoj Srbija želi pristupiti.
Govoreći o evropskim integracijama, poručio je da pomirenje u Evropi zahtijeva suočavanje s prošlošću, priznavanje odgovornosti za počinjene zločine i odbacivanje njihovog veličanja.
Plenković je također podsjetio na stradanja tokom ratova devedesetih, navodeći da je Hrvatska u tom periodu izgubila gotovo 20.000 ljudi, dok se i danas traga za 1.725 nestalih osoba.
Poruka o Hrvatima u BiH
Dio govora posvetio je Bosni i Hercegovini.
Plenković je rekao da Hrvatska snažno podržava evropski put BiH, ali je istovremeno ponovio stav Zagreba o potrebi izborne reforme.
Prema njegovim riječima, Hrvatima u BiH i dalje je uskraćena „legitimna politička zastupljenost“, uključujući i u Predsjedništvu BiH.
Takvo stanje nazvao je nepravednim i destabilizirajućim te ga povezao s duhom Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„Rješenje nisu ni podjela ni dominacija. Rješenje je pažljivo osmišljena izborna reforma koja štiti svakog građanina, istovremeno osiguravajući obnovu osnovnog načela legitimne političke zastupljenosti konstitutivnih naroda“, poručio je Plenković.
„Međunarodno pravo nije apstrakcija“
Plenković je veći dio obraćanja posvetio potrebi obnove povjerenja u međunarodni poredak.
Kazao je da za male i srednje države međunarodno pravo predstavlja zaštitu od vladavine sile.
„Za male i srednje države međunarodno pravo nije apstrakcija. Ono je granica između poretka i tiranije, između suverene jednakosti i vladavine sile“, rekao je.
Govorio je i o ratu u Ukrajini, stanju na Bliskom istoku te reformi Ujedinjenih nacija.
Posebno je zagovarao efikasniji i reprezentativniji sistem odlučivanja u UN-u, uz poruku da međunarodne institucije moraju biti sposobne djelovati i u situacijama kada je Vijeće sigurnosti blokirano.