Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić izjavio je da je povećanje minimalne plaće dovelo do toga da se značajan dio novca, koji se ranije isplaćivao mimo zvaničnih tokova, počne prikazivati kroz legalne isplate radnicima.
Nikšić tvrdi da je nakon povećanja minimalne plaće iz „sive zone“ izvučeno približno 1,2 milijarde KM, koje su isplaćene zaposlenima.
„Povećanjem minimalne plaće 1,2 milijarde KM izvučeno je iz sive zone i isplaćeno radnicima“, kazao je Nikšić.
Više novca kroz legalne isplate
Prema njegovom objašnjenju, povećanje minimalne plaće nije značilo samo veća primanja dijela zaposlenih, već i promjenu načina na koji poslodavci prikazuju isplate.
Dio novca koji se ranije, kako tvrdi, isplaćivao mimo zvaničnih obračuna sada je obuhvaćen prijavljenim plaćama, doprinosima i drugim obavezama. Na taj način, radnici su dobili veća formalna primanja, dok su se istovremeno povećale i uplate u javne fondove.
Nikšić je ovu promjenu predstavio kao jedan od efekata odluke o povećanju minimalne plaće u Federaciji BiH.
Poslodavci ranije upozoravali na posljedice
Odluka o povećanju minimalne plaće izazvala je brojne reakcije poslovne zajednice. Dio poslodavaca upozoravao je da bi veći troškovi rada mogli ugroziti poslovanje, posebno kod malih firmi i djelatnosti koje imaju veliki broj zaposlenih na minimalnoj plaći.
Upozoravano je i na mogućnost otpuštanja, zatvaranja firmi i prebacivanja dijela poslovanja u neformalnu zonu. Vlasti su, s druge strane, isticale da je cilj povećanja plaća poboljšati položaj radnika i smanjiti prostor za neprijavljene isplate.
Šta znači tvrdnja o 1,2 milijarde KM?
Brojku koju je iznio Nikšić treba posmatrati kao podatak i tumačenje Vlade FBiH, a za konačnu procjenu bilo bi potrebno objaviti preciznu metodologiju obračuna.
Nije isto da li se iznos odnosi na ukupno povećanje prijavljenih plaća, dodatne doprinose i poreze ili na novac koji je ranije isplaćivan „na ruke“. Zbog toga je za potpuno razumijevanje efekata potrebno razlikovati ukupnu vrijednost povećanih isplata od iznosa dodatno uplaćenog u javne fondove.
Nikšić, ipak, smatra da podaci pokazuju kako je povećanje minimalne plaće dio novca iz neformalnih tokova preusmjerilo prema radnicima i zvaničnim obračunima.