Dok građani Bosne i Hercegovine mjesecima čekaju usvajanje reformskih zakona, napredak na evropskom putu i efikasniji rad državnih institucija, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH još jednom je završio zasjedanje bez konkretnih rezultata. Posljednja sjednica prije ljetne pauze prekinuta je zbog nedostatka kvoruma, a delegati su nakon toga otišli na godišnji odmor, ostavljajući iza sebe brojne neriješene zakone i političke blokade.
Sjednica je prekinuta nakon što se delegati SNSD-a nisu vratili u salu poslije pauze koju je zatražio zamjenik predsjedavajućeg Nikola Špirić. Zbog izostanka trojice delegata iz Kluba Srba nije bilo potrebnog kvoruma za nastavak rada, pa je predsjedavajući Dragan Čović konstatovao da sjednica ne može biti nastavljena i poželio delegatima ugodan godišnji odmor.
Ovakav epilog, međutim, nije izuzetak već pravilo koje obilježava gotovo cijeli mandat aktuelnog saziva Doma naroda. Od konstituisanja početkom 2023. godine održane su ukupno 54 sjednice – 21 redovna i čak 33 hitne. Sama činjenica da je broj hitnih sjednica znatno veći od redovnih pokazuje da je rad ove institucije uglavnom bio obilježen kriznim situacijama, političkim sukobima i pokušajima da se u posljednji trenutak rješavaju nagomilani problemi.
Uprkos velikom broju održanih sjednica, rezultati zakonodavnog rada ostali su skromni. Tokom cijelog mandata usvojena su svega 22 zakona, među kojima se nalaze budžeti i nekoliko zakonskih rješenja od manjeg značaja. Među rijetkim zakonima koji se smatraju važnim za evropski put Bosne i Hercegovine izdvajaju se Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH te izmjene Zakona o Sudu BiH, dok su brojni drugi reformski propisi ostali blokirani u parlamentarnoj proceduri.
Brojne sjednice nisu ni počinjale ili su prekidane zbog nedostatka kvoruma. Dovoljno je bilo da tri delegata napuste salu kako bi rad jedne od najvažnijih državnih institucija bio potpuno zaustavljen. Takva praksa pretvorila je mehanizam zaštite konstitutivnih naroda u instrument političkih blokada, što je izazvalo brojne kritike stručne i političke javnosti.
Posljedice takvog načina rada osjetile su se i izvan parlamentarnih klupa. Zbog neusvajanja zakona Bosna i Hercegovina nije ispunila dio obaveza preuzetih prema Evropskoj uniji, uključujući reforme iz oblasti pravosuđa, energetike i tržišta električne energije. Time je dodatno usporen evropski put države i odgođeno provođenje važnih reformi koje direktno utiču na građane i privredu.
Istovremeno, delegati Doma naroda tokom cijelog mandata redovno su primali plate, paušale, naknade za odvojeni život, troškove smještaja i druge beneficije koje pripadaju nosiocima najviših državnih funkcija. Zbog toga se u javnosti sve češće postavlja pitanje odgovornosti izabranih zvaničnika, posebno u situaciji kada institucija mjesecima ne ostvaruje očekivane rezultate.
Politički analitičari upozoravaju da ovakav način funkcionisanja državnih institucija dodatno narušava povjerenje građana u politički sistem. Smatraju da će bez izmjena načina odlučivanja i veće političke odgovornosti biti teško izbjeći slične blokade u budućnosti.
Sve češće se može čuti i zahtjev za reformom rada Doma naroda, kako bi se spriječilo da napuštanje sjednice ili nedostatak kvoruma potpuno zaustave zakonodavni proces. Zagovornici promjena smatraju da Bosna i Hercegovina ne može ostvariti ozbiljniji napredak na evropskom putu ukoliko ključne državne institucije ostanu zarobljene u političkim sukobima i blokadama koje traju gotovo cijeli mandat.