Naša stranka suočava se s posljedicama slabijeg izbornog rezultata, a odlazak njenih kadrova s pozicija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti otvorio je pitanje političkog naslijeđa ove stranke. Nakon četiri godine u vlasti, dio njenih istaknutih predstavnika nije uspio osvojiti dovoljan broj glasova za ulazak u zakonodavne institucije.
Među njima su federalni ministri Nasiha Pozder i Amir Hasičević, koji nisu dobili dovoljan broj glasova da osiguraju mandate u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Predrag Kojović, nekadašnji predsjednik Naše stranke, također se nakon izbora suočava s odlaskom s javnih funkcija.
Rezultati su ponovo otvorili raspravu o tome koliko je stranka uspjela opravdati povjerenje birača i koliko je tokom mandata razvila vlastite kadrovske kapacitete za obavljanje odgovornih funkcija.
Kritike zbog nedostatka kadrova i rezultata
Jedna od kritika upućenih Našoj stranci odnosi se na to što, uprkos učešću u vlasti na različitim nivoima, nije uvijek imala dovoljno vlastitih kadrova za popunjavanje ministarskih i drugih rukovodećih pozicija.
To se, između ostalog, odnosilo i na Vladu Kantona Sarajevo, gdje su na pojedine funkcije imenovane osobe koje nisu bile prepoznatljive stranačke ličnosti.
Kritičari smatraju da je Naša stranka tokom prethodnog mandata često nastupala kao opozicija unutar vlasti, ukazujući na probleme, ali bez dovoljno uvjerljivih rješenja za njihovo otklanjanje. Takav pristup, prema tim ocjenama, nije joj donio očekivanu podršku na izborima.
Posebno se ističu rezultati pojedinih ministara. Nasiha Pozder nije osvojila mandat u Parlamentu FBiH, dok se rad Amira Hasičevića u javnosti često povezivao s uvođenjem neradne nedjelje u trgovinama. Ta mjera izazvala je podijeljene reakcije poslodavaca, radnika i građana.
Darja Softić-Kadenić osvojila je 2.113 glasova, ali nije dobila mandat u Parlamentu Federacije BiH. S druge strane, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk nije osvojio dovoljan broj preferencijalnih glasova, ali će u Parlament FBiH ući putem kompenzacijske liste.
Šta ostaje iza mandata?
Kao jedno od pitanja koje se otvara nakon odlaska kadrova Naše stranke navodi se i upravljanje javnim preduzećima. Posebno se spominju Željeznice Federacije BiH, u kojima je na direktorskoj poziciji ostao Enis Džafić, kadar SDA.
Kritike su usmjerene i na finansijsko stanje pojedinih preduzeća te na rad upravnih i nadzornih odbora. Međutim, za potpunu ocjenu rezultata potrebno je uzeti u obzir finansijske izvještaje, konkretne odluke uprava i odgovornost svih nadležnih institucija.
Izborni rezultat Naše stranke pokazao je da njeni kandidati nisu u svim slučajevima dobili podršku potrebnu za nastavak političkog djelovanja u zakonodavnim institucijama. Istovremeno, odlazak s funkcija ne znači automatski da će svi dosadašnji kadrovi napustiti javni život.
Pred strankom je sada pitanje budućeg političkog pravca, obnove kadrova i načina na koji će pokušati vratiti povjerenje birača. O tome će, između ostalog, odlučivati njena sposobnost da ponudi konkretne programe i uvjerljive odgovore na probleme s kojima se građani suočavaju.