Ostavka Christian Schmidt ponovo je u fokus vratila jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini — pitanje državne imovine i mogućnosti da pravo raspolaganja bude spušteno na entitete ili lokalne zajednice.
Iako se u javnosti spekuliše o različitim razlozima Schmidtovog odlaska, sve češće se spominje mogućnost da je riječ o snažnim međunarodnim pritiscima povezanim s velikim ekonomskim i energetskim interesima, prije svega američkim investicijama u regionu.
Američki interes i Južna interkonekcija
Nova administracija Donald Trump posljednjih mjeseci otvoreno pokazuje fokus na ekonomske projekte i energetske interese širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini.
U tom kontekstu posebno se izdvaja projekat Južna plinska interkonekcija, koji bi trebao omogućiti transport američkog ukapljenog plina kroz BiH.
Vlasti u Federaciji BiH i na državnom nivou usvojile su potrebne zakonske okvire velikom brzinom, čime je američkom kapitalu otvoren prostor za ključnu ulogu u projektu. Međutim, pitanje koje ostaje neriješeno jeste — ko zapravo ima pravo raspolaganja zemljištem i infrastrukturnim koridorima kroz koje bi plinovod prolazio.
Ashdownova zabrana i politički sukobi
Još od odluke bivšeg visokog predstavnika Paddy Ashdown iz 2005. godine, na snazi je zabrana raspolaganja državnom imovinom dok se ne postigne trajno političko rješenje.
Od tada domaće političke stranke nisu uspjele postići dogovor o tome kome pripada državna imovina — državi, entitetima ili nižim nivoima vlasti.
Iz Republika Srpska godinama dolaze zahtjevi da entiteti budu vlasnici imovine na svojoj teritoriji, dok političke stranke iz Sarajeva insistiraju da titular mora ostati država Bosna i Hercegovina.
Strah od “prelamanja preko koljena”
Nakon Schmidtove ostavke sve su glasnije spekulacije da bi novi visoki predstavnik mogao pokušati brzo riješiti pitanje državne imovine kako bi se otvorio prostor za velike međunarodne investicije.
Takav scenario podrazumijevao bi mogućnost da entiteti ili općine dobiju šire pravo upravljanja zemljištem, šumama, rijekama i infrastrukturnim projektima.
Kritičari upozoravaju da bi to moglo imati dalekosežne političke posljedice, uključujući slabljenje državnih nadležnosti i dodatno jačanje entitetskih struktura.
Ustavni sud već blokirao slične pokušaje
Pokušaji raspolaganja državnom imovinom već su ranije završavali pred Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Sud je ranije poništio odluke vlasti Republike Srpske vezane za zemljište na Jahorina, kao i odluke Federacije BiH o prodaji državne šume u Vareš.
Borba za resurse i milijarde investicija
Pitanje državne imovine u BiH odavno više nije samo pravno pitanje. Ono predstavlja borbu za kontrolu nad prostorom, prirodnim resursima i budućim milijardama investicija u energetiku, infrastrukturu i turizam.
Zbog toga bi upravo naredni mjeseci, nakon Schmidtovog odlaska, mogli odrediti ne samo politički smjer Bosne i Hercegovine nego i odnos snaga između države, entiteta i međunarodnih centara moći.