Politolog Jasmin Mujanović upozorio je na mogućnost da SNSD Milorada Dodika i HDZ BiH Dragana Čovića nakon izbora pokušaju preuzeti kontrolu nad ključnim institucijama Bosne i Hercegovine. Posebno je izdvojio Obavještajno-sigurnosnu agenciju BiH (OSA) i Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK), pozivajući Washington da jasno odredi granice koje ne bi smjele biti pređene prilikom imenovanja na najvažnije sigurnosne pozicije.

Mujanović je o ovoj temi govorio u podcastu američke Helsinške komisije, u razgovoru u kojem je učestvovala i Amanda Thorpe, viša vanjska saradnica Atlantic Councila. Upozorio je da bi politička borba za kontrolu nad institucijama mogla imati posljedice ne samo za unutrašnje odnose u BiH nego i za sigurnosne interese Sjedinjenih Američkih Država.

• Mislim da postoji vrlo ozbiljna opasnost da ćemo vidjeti pokušaj HDZ-a i SNSD-a da potpuno preuzmu ključne sigurnosne institucije zemlje – rekao je Mujanović.

Pored OSA-e, spomenuo je sudove i CIK, za koji je ocijenio da je tokom približno posljednjih osam godina bio među funkcionalnijim i odgovornijim institucijama u zemlji.

Mujanović smatra da bi eventualne promjene rukovodstva i politički utjecaj na rad ovih institucija mogli promijeniti način na koji one funkcionišu.

Upozorava na veći utjecaj Rusije i Kine

Posebnu zabrinutost izrazio je zbog mogućih posljedica po obavještajno-sigurnosni sistem Bosne i Hercegovine. Prema njegovoj procjeni, slabljenje postojećih institucionalnih mehanizama moglo bi otvoriti više prostora za djelovanje ruskih i kineskih operativaca u zemlji.

• Ako se to dogodi, vidjet ćete vrlo izražen porast prisustva ruskih i kineskih operativaca, koji će u Bosni i Hercegovini djelovati mnogo slobodnije nego što smo dosad vidjeli – upozorio je.

Mujanović je podsjetio na saradnju bh. obavještajnih struktura s američkom Centralnom obavještajnom agencijom (CIA) i Federalnim istražnim biroom (FBI). Naveo je da je ta saradnja bila važna u praćenju sigurnosnih izazova povezanih s Rusijom i Kinom, ali i u ranijim periodima zabrinutosti zbog islamističkog ekstremizma.

Zbog toga smatra da bi američka administracija trebala jasno poručiti kakva kadrovska rješenja na ključnim sigurnosnim pozicijama smatra prihvatljivim.

• Mislim da je važno da Washington ovdje naznači određene crvene linije o tome kakve ljude hoćemo, a kakve nećemo prihvatiti na ključnim sigurnosnim pozicijama u BiH – poručio je Mujanović.

Njegove izjave predstavljaju političku procjenu mogućeg razvoja događaja, a ne potvrdu da je preuzimanje navedenih institucija već dogovoreno ili provedeno.

Otvorio i pitanje ukidanja sankcija Dodiku

Tokom razgovora Mujanović je kritikovao i odluku američke administracije da ukine sankcije Miloradu Dodiku. Osporio je obrazloženje da je povlačenje spornih zakona vlasti Republike Srpske predstavljalo značajan rezultat američkog angažmana.

Prema njegovom tumačenju, ti zakoni već su bili pravno obesnaženi djelovanjem pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine i visokog predstavnika.

• Šta god da je Dodik tvrdio da će dati SAD-u u zamjenu za ukidanje sankcija, to se očigledno nije ostvarilo – ocijenio je Mujanović.

Amanda Thorpe također je dovela u pitanje rezultate američke odluke, ukazujući na nastavak Dodikovih kontakata s Moskvom i ulogu lobiranja u Washingtonu.

Rasprava o sankcijama, imenovanjima u sigurnosnim institucijama i političkom utjecaju na CIK tako je ponovo otvorila pitanje odnosa Washingtona prema Bosni i Hercegovini.

Mujanović smatra da bi SAD trebale jasnije definisati svoje interese i stavove prema budućim kadrovskim rješenjima. Hoće li američka administracija zauzeti konkretniji stav o mogućim promjenama u OSA-i, CIK-u i drugim institucijama, ostaje da se vidi.