Ozbiljno upozorenje stiglo je iz Litvanije, čije vlasti tvrde da Rusija razmatra mogućnost izvođenja napada na kritičnu infrastrukturu u baltičkoj regiji. Prema riječima litvanskog ministra odbrane Robertasa Kaunasa, Moskva bi u potencijalnom scenariju mogla pokušati iskoristiti dronove ukrajinske proizvodnje kako bi izazvala incidente, a zatim odgovornost prebacila na Ukrajinu.
Takav scenario, ukoliko bi se ostvario, mogao bi imati daleko šire posljedice od jednog izolovanog incidenta. Strah u baltičkim državama jeste da bi Rusija pokušala izazvati situaciju u kojoj bi se članice NATO-a našle pred teškim pitanjem – kako reagovati na napad čije porijeklo nije odmah moguće nedvosmisleno utvrditi.
“Lažna zastava” kao najopasniji scenario
Kaunas upozorava da bi Moskva eventualno mogla izvesti operaciju pod takozvanom “lažnom zastavom”. To bi značilo da bi se za napad koristila oprema ili dron koji bi izgledao kao da potiče iz Ukrajine.
Prema njegovim riječima, upravo bi takva konstrukcija mogla biti iskorištena za stvaranje političkog i sigurnosnog haosa unutar NATO saveza.
Ako bi, naprimjer, dron ukrajinske proizvodnje pogodio energetsku mrežu, komunikacijsku infrastrukturu ili drugi važan objekat u jednoj od baltičkih država, prve reakcije mogle bi biti usmjerene prema Ukrajini. Time bi Moskva, kako strahuju litvanske vlasti, mogla pokušati izazvati nesuglasice među saveznicima i oslabiti podršku Kijevu.
“Raspolažemo podacima da Rusija razmatra napade na kritičnu infrastrukturu u baltičkoj regiji”, izjavio je Kaunas, dodajući da postoji mogućnost korištenja dronova ukrajinske proizvodnje.
Ipak, litvanske obavještajne službe zasad nisu objavile konkretan datum niti tvrde da je napad neposredno pred realizacijom. Upravo zbog toga važno je naglasiti da se radi o sigurnosnoj procjeni i upozorenju, a ne o potvrdi da je Moskva već donijela odluku o napadu.
Baltik na prvoj liniji straha
Litvanija, Latvija i Estonija godinama upozoravaju na sigurnosni rizik koji predstavljaju ruske aktivnosti. Sve tri države članice su NATO-a i Evropske unije, ali zbog geografskog položaja imaju posebnu zabrinutost zbog mogućnosti ruskog pritiska.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, baltičke zemlje dodatno su pojačale nadzor granica, sigurnosne mjere i zaštitu kritične infrastrukture.
Za ove države posebno su osjetljivi elektroenergetski sistemi, komunikacione mreže, željeznice, luke, podmorski kablovi i drugi objekti od strateškog značaja.
Zbog toga se posljednjih godina sve više govori o takozvanom hibridnom ratovanju – djelovanju koje ne mora izgledati kao klasični vojni napad, ali može izazvati ozbiljne posljedice po društvo i državu.
Dronovi postaju sve veća prijetnja
Dronovi su u ratu u Ukrajini postali jedno od najvažnijih sredstava ratovanja. Njihova relativno niska cijena, dostupnost i mogućnost daljinskog upravljanja omogućavaju izvođenje napada na velikim udaljenostima.
Upravo zbog toga evropske sigurnosne službe posljednjih mjeseci posebnu pažnju posvećuju mogućnosti zloupotrebe bespilotnih letjelica za sabotaže i napade.
U Njemačkoj je nedavno, prema navodima iz članka, u blizini ukrajinskog teretnog aviona pronađen dron s eksplozivom. Istraga o tom slučaju još traje, a njemačke vlasti nisu zvanično optužile Rusiju za taj događaj.
Ovakvi incidenti dodatno hrane strah da bi dronovi mogli postati sredstvo za provođenje operacija čiji bi stvarni cilj bio mnogo širi od fizičkog uništenja jednog objekta.
Šta bi se dogodilo ako bi bio pogođen NATO?
Najveća opasnost za Evropu ne bi nužno bila u samoj šteti koju bi izazvao jedan dron. Mnogo ozbiljnije posljedice mogle bi nastati ukoliko bi se otvorilo pitanje ko stoji iza napada.
Ako bi neka članica NATO-a bila napadnuta, savez bi morao utvrditi odgovornost i procijeniti da li je riječ o izolovanom incidentu, sabotaži ili organizovanoj agresiji.
Upravo tu leži najveća opasnost scenarija koji opisuje litvanski ministar.
Napad pod “lažnom zastavom” mogao bi izazvati sumnju, međusobne optužbe i političke podjele prije nego što bi istražitelji uopće uspjeli utvrditi ko je organizovao operaciju.
Za Moskvu bi, prema ovoj procjeni, cilj mogao biti ne samo fizičko oštećenje infrastrukture nego i testiranje spremnosti NATO-a da zajednički reaguje.
Evropa pojačava oprez
Poljska i baltičke države već duže upozoravaju na rastući broj hibridnih prijetnji. One uključuju pokušaje sabotaže, kibernetičke napade, širenje dezinformacija, pritiske na kritičnu infrastrukturu i operacije kojima se nastoje izazvati političke podjele.
Takav oblik djelovanja mnogo je teže odmah povezati s jednom državom nego klasičan vojni napad.
Upravo zato evropske zemlje posljednjih godina sve više ulažu u zaštitu infrastrukture, nadzor zračnog prostora i obavještajnu saradnju.
Litvansko upozorenje dolazi u trenutku kada evropske države pokušavaju povećati spremnost za različite scenarije i istovremeno izbjeći direktnu eskalaciju sukoba s Moskvom.
Za sada nema potvrde da je Rusija odlučila izvesti takav napad. Međutim, činjenica da litvanske vlasti javno upozoravaju na mogućnost operacije pod “lažnom zastavom” pokazuje koliko je sigurnosna situacija u istočnoj Evropi postala osjetljiva.
U slučaju da se ovakav scenario ikada realizuje, prvi sati nakon incidenta mogli bi biti presudni. Dok bi istražitelji pokušavali utvrditi ko je lansirao dron, političari i javnost već bi se suočili s pritiskom da odgovore na pitanje ko je napao Evropu.
Upravo taj prostor između prvog udara i utvrđivanja istine predstavlja, prema upozorenju iz Litvanije, potencijalno najopasniji teren za novu sigurnosnu krizu na evropskom kontinentu.