Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke u ostavci i državna zastupnica, izjavila je da je SNSD danas lakše zaobići prilikom formiranja vlasti nego nakon izbora 2022. godine. Međutim, analiza objavljena na portalu Istraga.ba osporava dio njenih argumenata i ukazuje na promjene u sastavu državnih institucija koje bi mogle otežati takav politički dogovor.
Ćudić je, govoreći o mogućnosti formiranja Vijeća ministara BiH bez SNSD-a, navela da je situacija povoljnija nego prije četiri godine. Kao jedan od razloga istakla je promjenu broja delegata SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, kao i mogućnost formiranja entitetske većine u Predstavničkom domu.
Ipak, upravo su te tvrdnje postale predmet polemike.
Dom naroda nije presudan za imenovanje Vijeća ministara
Prema analizi Istrage.ba, tvrdnja da SNSD sada ima tri delegata u Domu naroda nije potvrđena, jer postupak izbora delegata za novi saziv još nije završen. Nakon izbora 2022. godine SNSD je imao četiri delegata, ali konačan broj u novom sazivu tek treba biti utvrđen.
U analizi se također ističe da Dom naroda nema neposrednu ulogu u postupku imenovanja Vijeća ministara BiH, pa broj delegata SNSD-a u tom domu nije odlučujući faktor za formiranje državne vlade.
Mnogo važniji je sastav Predsjedništva BiH, koje predlaže kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Nakon izbora 2022. godine u Predsjedništvu su bili Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Željko Komšić. Sada su, uz Bećirovića i Cvijanović, u tom tijelu i predstavnici HDZ-a BiH, odnosno Darijana Filipović, koja je izabrana za hrvatsku članicu Predsjedništva.
Analiza ukazuje da SNSD i HDZ BiH u novom sazivu imaju dvije članice Predsjedništva, što predstavlja važnu prepreku za eventualno imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara bez podrške tih stranaka.
SNSD ima više zastupnika iz Republike Srpske
Drugi dio polemike odnosi se na sastav Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Prema podacima iz analize, SNSD i njegovi koalicioni partneri nakon izbora 2022. godine imali su osam zastupnika iz Republike Srpske, dok u novom sazivu imaju devet. Opozicija iz RS-a zadržala je pet zastupnika.
Dodatna razlika je u tome što su nakon izbora 2022. godine u državnom Predstavničkom domu bili i bošnjački zastupnici iz Koalicije za državu, dok ih u novom sazivu nema.
Iako u Predstavničkom domu postoji mogućnost formiranja većine bez SNSD-a, to samo po sebi ne garantuje formiranje novog Vijeća ministara. Za taj proces neophodno je da bude ispoštovana i procedura predviđena za imenovanje predsjedavajućeg.
Zbog toga se politička rasprava ne svodi samo na broj zastupnika i delegata, nego i na odnose među članovima Predsjedništva BiH te spremnost stranaka da podrže drugačiju koaliciju.
Ćudić smatra da je prostor za formiranje vlasti bez SNSD-a veći nego ranije, dok analiza Istrage.ba ukazuje na prepreke koje bi takav pokušaj morao prevazići. Konačan ishod zavisit će od političkih dogovora i glasova potrebnih za imenovanje novog saziva Vijeća ministara BiH.