Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković našao se u centru političkih kontroverzi nakon što je istog dana prvo podnio krivičnu prijavu protiv kadrova HDZ-a i SNSD-a zbog načina otvaranja graničnog prijelaza Gradiška, a potom na sjednici Vijeća ministara glasao da taj isti prijelaz bude uključen u međunarodni sporazum Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Prema navodima portala istraga.ba�, Vijeće ministara BiH pokrenulo je proceduru kojom bi se naknadno legalizirao prijelaz “Gornji Varoš – Gradiška Novi Most”, koji je prethodno otvoren kao privremeni prijelaz odlukom zamjenika ministra sigurnosti Ivica Bošnjak, bez saglasnosti Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje i bez formalne odluke Vijeća ministara.
Samo nekoliko sati nakon podnošenja prijave, Konaković je na sjednici Vijeća ministara podržao nacrt ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima, u kojem se među službenim prijelazima navodi upravo i “Gornji Varoš – Gradiška Novi Most”.
Ovaj sporazum još nije konačno usvojen jer, prema Zakonu o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, završnu riječ mora dati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Prema dostupnoj dokumentaciji, pregovarački timovi BiH i Hrvatske još u aprilu u Zagrebu usaglasili su tekst nacrta sporazuma, kojim se definišu međunarodni granični prijelazi između dvije države. Među njima je naveden i novi prijelaz u Gradišci, iako njegova procedura otvaranja izaziva ozbiljne pravne i političke sporove.
Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je član Upravnog odbora UIO Zijad Krnjić ranije odbio podržati odluku koja bi omogućila puno otvaranje prijelaza, insistirajući da se prethodno riješi pitanje raspodjele prihoda od indirektnih poreza između Federacije BiH i Republike Srpske.
Nakon toga je, prema pisanju medija, uslijedilo urušavanje dijela starog mosta u Gradišci, a ubrzo potom donesena je odluka o privremenom otvaranju novog prijelaza. Istog dana prijelaz je svečano otvorio ministar finansija BiH Srđan Amidžić.
Dodatne polemike izaziva činjenica da pravilnici jasno navode kako preko privremenih graničnih prijelaza nije dozvoljen promet robe koja podliježe inspekcijskim kontrolama ili akcizama. Uprkos tome, prema izjavama carinskih službenika, preko prijelaza su već prolazili kamioni sa robom biljnog i životinjskog porijekla.
Kritičari cijelog procesa tvrde da je riječ o pokušaju naknadne legalizacije odluka koje su donesene mimo propisanih procedura, dok vlasti insistiraju da je otvaranje prijelaza bilo neophodno zbog funkcionisanja saobraćaja i trgovine između BiH i Hrvatske.