Bosna i Hercegovina se nalazi u sve složenijem geopolitičkom okruženju, dok zemlje regiona pokušavaju ojačati svoje pozicije prema Evropskoj uniji, NATO-u i velikim svjetskim centrima moći.

U komentaru se postavlja jednostavno, ali važno pitanje: ko danas aktivno lobira za interese Bosne i Hercegovine?

Autorica Edina Latif posebno kritikuje vladajuću Trojku, odnosno Narod i Pravdu, SDP i Našu stranku, podsjećajući na obećanja s kojima su ove stranke došle na vlast.

Regija se aktivno pozicionira

Dok se u BiH često govori o evropskim integracijama, NATO-u i reformama, druge države regiona pokušavaju konkretno iskoristiti svoje međunarodne pozicije.

Albanija nastoji ubrzati put prema Evropskoj uniji, dok je Crna Gora već znatno odmakla u pregovorima.

Hrvatska članstvo u EU i NATO-u koristi kao važan politički i sigurnosni alat, dok Srbija intenzivno gradi odnose s različitim međunarodnim akterima kako bi povećala vlastitu geopolitičku važnost.

U tom poređenju postavlja se pitanje gdje se nalazi Bosna i Hercegovina.

„Dodik lobira za Dodika, Čović za Čovića“

Posebno se ukazuje na činjenicu da politički lideri iz BiH aktivno zastupaju vlastite političke ciljeve.

Milorad Dodik lobira za interese Republike Srpske i svoje političke pozicije, dok Dragan Čović i HDZ BiH rade na ostvarivanju svojih političkih ciljeva.

Zato se nameće pitanje: ko vodi organizovanu diplomatsku ofanzivu u interesu cijele Bosne i Hercegovine?

U tekstu se posebno problematizira izostanak snažnijeg lobiranja u Washingtonu, Berlinu, Londonu i Parizu, kao i nedostatak dugoročne strategije prema EU i NATO-u.

Trojka se suočava s vlastitim obećanjima

Kritika je usmjerena prema Trojci jer je, kako se navodi, prilikom dolaska na vlast obećavala promjene i drugačiji način upravljanja državom.

Međutim, nakon preuzimanja vlasti, sve češće se kao objašnjenje problema navode blokade Dodika i Čovića, ustavna ograničenja i komplikovan sistem vlasti.

Autorica podsjeća da su ti problemi bili poznati i prije dolaska Trojke na vlast.

Upravo zato postavlja pitanje zašto su građanima obećavane velike promjene ako se sada iste prepreke koriste kao glavno opravdanje za izostanak rezultata.

Evropski put BiH i dalje bez ključnog koraka

Posebna pažnja posvećena je evropskim integracijama.

Evropsko vijeće je u martu 2024. donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, ali zemlja još nije imenovala glavnog pregovarača.

U tekstu se navodi i da je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa tokom boravka u Sarajevu ponovo ukazao na potrebu da BiH napravi taj korak.

Glavni pregovarač trebao bi imati jednu od ključnih uloga u procesu pristupanja Evropskoj uniji, zbog čega njegovo neimenovanje predstavlja ozbiljan zastoj.

Cilj nije dovoljan bez rezultata

U komentaru se navodi da izjave o evropskom putu, NATO-u i zaštiti države same po sebi nisu dovoljne.

Ako BiH želi ojačati svoj međunarodni položaj, potrebno je, kako se ističe, imati konkretnu diplomatsku strategiju, snažne međunarodne kontakte, sigurnosna partnerstva i kontinuirano lobiranje.

Drugim riječima, nije dovoljno govoriti da je EU strateški cilj – potrebno je raditi na tome da se taj cilj pretvori u konkretan napredak.

„BiH nema luksuz da čeka“

Na kraju se postavlja pitanje šta će Trojka konkretno uraditi kako bi BiH povećala svoju geopolitičku težinu.

Dok druge zemlje regiona aktivno traže svoje mjesto u evropskim i sigurnosnim strukturama, Bosna i Hercegovina, prema autorici, previše vremena troši na objašnjavanje unutrašnjih blokada.

Ključna poruka teksta jeste da BiH više nema vremena za nova obećanja bez rezultata. Ako druge države regiona grade svoje međunarodne pozicije, Sarajevo mora pokazati jasnu strategiju kako će se boriti za interese Bosne i Hercegovine.