Građani ih izabrali da vode općine i gradove, a sada od njih traže novi glas za više nivoe vlasti

Na listama za Opće izbore 2026. godine ponovo se nalazi niz aktuelnih načelnika i gradonačelnika iz Federacije BiH. Riječ je o ljudima koje su građani prije manje od dvije godine izabrali da vode svoje lokalne zajednice, a koji sada traže podršku za mandate na višim nivoima vlasti.

Među kandidatima je i Semir Efendić, aktuelni načelnik Općine Novi Grad Sarajevo, koji je kandidat Stranke za BiH za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Nermin Muzur, načelnik Općine Ilidža, nalazi se na prvom mjestu liste Naroda i pravde za Skupštinu Kantona Sarajevo, dok je Benjamina Karić, načelnica Općine Novo Sarajevo, druga na listi SDP-a za Skupštinu KS.

Na listi NiP-a za Skupštinu Kantona Sarajevo nalaze se i aktuelni gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić, na 12. mjestu, te načelnik Općine Ilijaš Amar Dovadžija, na 40. mjestu.

Brojni kandidati širom Federacije

Slična situacija je i u drugim kantonima.

U Unsko-sanskom kantonu Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća, predvodi listu POMAK-a za Skupštinu USK. Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina, prvi je na listi koalicije NES, PDA i Naprijed za Parlament FBiH, dok je Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe, nosilac SDP-ove liste za Parlament FBiH iz USK.

U Zeničko-dobojskom kantonu među kandidatima su Mirza Ganić, gradonačelnik Visokog, koji predvodi SDA-ovu listu za Parlament FBiH, zatim načelnik Tešnja Suad Huskić, kao i gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović, koji predvodi listu svoje stranke za Skupštinu ZDK.

U Tuzlanskom kantonu Edin Delić, gradonačelnik Lukavca, predvodi listu koalicije Narod i Pravda i Socijaldemokrati BiH za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Na listama su i Mujo Sofradžija, načelnik Općine Foča u Federaciji BiH, te načelnik Travnika Kenan Dautović.

Politička kalkulacija ili stvarna želja za novim mandatom?

Ovakva praksa nije nova. Načelnici i gradonačelnici i ranije su se pojavljivali na listama za druge nivoe vlasti, često kao nosioci ili istaknuti kandidati koji svojim imenom mogu privući veliki broj glasova za stranku.

Problem nastaje nakon izbora. Prema navodima iz teksta, pojedini kandidati ranije nisu preuzimali osvojene mandate, već su ostajali na funkcijama koje su već dobili od građana.

Zbog toga se sada postavlja pitanje da li građani glasaju za političare koji zaista žele preuzeti novu funkciju ili za kandidate čiji je osnovni zadatak da svojim imenom donesu što više glasova stranci.

Ako se isti scenarij ponovi i nakon Općih izbora 2026. godine, birači bi ponovo mogli ostati samo dio političke računice – glasovi bi bili uzeti, a osvojeni mandati eventualno ostavljeni drugima.