Sumnje u regularnost izbora u Bosni i Hercegovini ponovo su dospjele u fokus javnosti nakon izjava predsjednika Saveza za bolju budućnost Fahrudina Radončića, koji je izrazio sumnju da su izborne tehnologije mogle biti zloupotrijebljene i utjecati na konačne rezultate glasanja.

Radončić je izjavio da smatra kako su SBB i on lično ostvarili slabiji rezultat nego što je očekivao, a posebnu pažnju posvetio je rezultatu Željka Komšića. Prema njegovoj ocjeni, potrebno je ozbiljno ispitati okolnosti u kojima su pojedini kandidati dobili znatno manje glasova nego na ranijim izborima.

Iznesene tvrdnje otvorile su pitanje povjerenja u izborni proces, ali same po sebi ne predstavljaju dokaz da je došlo do manipulacije glasovima ili namještanja rezultata.

Radončić traži odgovore o izbornim tehnologijama

Predsjednik SBB-a izrazio je sumnju da su izborni rezultati mogli biti izmijenjeni ili da su određeni kandidati oštećeni tokom izbornog procesa. Također je iznio tvrdnju da je Denisu Bećiroviću moglo biti dodano glasova, dok je Bakir Izetbegović, prema njegovom mišljenju, u javnosti mjesecima predstavljen kao kandidat s manjim izgledima za uspjeh.

Za ove navode potrebno je utvrditi postoje li konkretni dokazi, zbog čega je važno da se eventualne nepravilnosti provjeravaju kroz zakonom predviđene postupke i na osnovu izbornih zapisnika, rezultata brojanja i drugih relevantnih podataka.

Dodatnu pažnju izazvalo je prisustvo osoba povezanih s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na predizbornom skupu SNSD-a u Banjoj Luci. Istraživanje portala Detektor identificiralo je najmanje trojicu Trumpovih saradnika koji su prisustvovali stranačkom događaju, što je otvorilo pitanja o njihovoj ulozi i mogućem kršenju izbornih pravila.

Međutim, samo prisustvo stranih političkih saradnika na skupu nije dokaz da su oni utjecali na brojanje glasova ili promijenili izborne rezultate.

CIK odbacio tvrdnje o manipulaciji prilikom prenosa rezultata

Centralna izborna komisija BiH ranije je upozorila na širenje dezinformacija o novim izbornim tehnologijama. Posebno je naglašeno da manipulacija rezultatima tokom njihovog prenosa sa skenera nije bila moguća na način koji se opisivao u javnosti.

Prema objašnjenju CIK-a, skeneri nisu povezani na internet tokom glasanja. Nakon zatvaranja biračkog mjesta štampa se izvještaj o rezultatima skeniranja i automatskog brojanja, koji potpisuju predsjednik i članovi biračkog odbora. Tek nakon toga slijedi prenos rezultata prema izbornoj komisiji.

S druge strane, međunarodni posmatrači ukazali su na probleme u organizaciji izbora, uključujući tehničke poteškoće i nedostatke u transparentnosti pojedinih faza provođenja procesa.

Zbog toga je važno razlikovati utvrđene organizacijske probleme, političke sumnje i eventualne dokazane izborne nepravilnosti.

Konačan odgovor na svaku konkretnu sumnju mogu dati samo nadležne institucije kroz provjeru dokumentacije i postupke predviđene izbornim zakonodavstvom. Povjerenje građana u izbore zavisi od toga da se svaka ozbiljna prijava ispita transparentno, nepristrasno i na osnovu provjerljivih dokaza.