Odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske ponovo su u fokusu nakon intenziviranja diplomatskih aktivnosti Zagreba prema evropskim institucijama i međunarodnim partnerima.

Hrvatska posljednjih mjeseci pojačava lobiranje kada je riječ o pitanjima koja se tiču položaja Hrvata u BiH, izmjena Izbornog zakona i političkog predstavljanja. Iz Zagreba se insistira na tome da Hrvati u BiH moraju imati mogućnost birati svoje legitimne predstavnike.

Zagreb pojačava pritisak

Hrvatski zvaničnici pitanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH sve češće predstavljaju kao jedno od važnih pitanja za evropski put zemlje.

Zagreb svoje stavove prenosi evropskim institucijama i državama članicama Evropske unije, nastojeći osigurati podršku za promjene izbornog sistema koje bi, prema hrvatskom stavu, omogućile veću političku legitimnost predstavnika hrvatskog naroda.

Posebno se insistira na promjenama načina izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Federacije BiH.

Hrvatska pritom koristi i svoje članstvo u Evropskoj uniji kako bi pitanje položaja Hrvata u BiH zadržala visoko na evropskoj političkoj agendi.

Sarajevo odgovara saopćenjima

Iz Sarajeva na ove aktivnosti uglavnom stižu političke reakcije i saopćenja kojima se upozorava na pokušaje miješanja u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.

Bošnjačke političke stranke protive se rješenjima koja bi dodatno učvrstila etnički princip u izbornom sistemu i insistiraju na građanskom modelu države.

Istovremeno, hrvatske stranke u BiH smatraju da sadašnji izborni sistem omogućava da političku volju jednog naroda određuju birači iz drugog naroda, što ocjenjuju neprihvatljivim.

Sve izraženije političko razilaženje

Spor oko izbornog sistema tako je ponovo postao jedna od ključnih tačaka neslaganja između Sarajeva i Zagreba, ali i između bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka unutar BiH.

Dok Hrvatska nastoji diplomatskim kanalima osigurati podršku za svoje zahtjeve, institucije i stranke u Sarajevu uglavnom odgovaraju političkim porukama i saopćenjima.

U konačnici, pitanje ostaje kako postići ravnotežu između kolektivnih prava konstitutivnih naroda i prava građana, bez dodatnog produbljivanja političkih podjela u Bosni i Hercegovini.