Centar za geopolitička istraživanja (Geopol) iz Sarajeva oglasio se povodom Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, o kojoj raspravlja Hrvatski sabor.
U detaljnoj analizi iz Geopola navode da dokument sadrži brojne nelogičnosti i kontradiktornosti te poručuju da se rješenja za Bosnu i Hercegovinu ne mogu donositi u susjednoj državi.
Podsjećaju da je u odnosu na prvobitni prijedlog Domovinskog pokreta konačni tekst ublažen, jer su iz njega izostavljeni prijedlozi o trećem entitetu i blokadi evropskog puta BiH. Umjesto toga predviđa se uspostava zasebne izborne jedinice za Hrvate, što, prema njihovom mišljenju, ipak predstavlja zadiranje u unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine.
Iz Geopola smatraju da dokument sam sebi proturječi jer u jednom dijelu tvrdi da ne zadire u unutrašnje uređenje BiH, dok u drugom predlaže način izbora člana Predsjedništva BiH i zagovara reforme prema načelima federalizma.
Osvrnuli su se i na tvrdnje da Hrvatska, kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, ima pravo da se uključuje u ova pitanja. Ističu da Dejton, prema njihovom tumačenju, obavezuje Hrvatsku na poštivanje suvereniteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a ne na oblikovanje njenog ustavnog poretka.
Kao ilustraciju naveli su pitanje kako bi Hrvatska reagovala kada bi Parlamentarna skupština BiH usvojila rezoluciju kojom bi predlagala izmjene izbornog sistema u Hrvatskoj ili način predstavljanja Srba u toj zemlji.
Posebno su kritikovali dio rezolucije u kojem se Hrvatska zajednica Herceg-Bosna opisuje kao okvir samoodbrane, navodeći da takve ocjene zanemaruju pravosnažne presude međunarodnih sudova.
Istovremeno, iz Geopola priznaju da postoji nezadovoljstvo dijela hrvatskog naroda načinom izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali smatraju da se to pitanje mora rješavati kroz institucije Bosne i Hercegovine, prije svega u Parlamentarnoj skupštini BiH, uz učešće domaće stručne javnosti.
Na kraju zaključuju da rezolucija više predstavlja političku poruku uoči izbora nego stvarni doprinos rješavanju problema, te ocjenjuju da Zagreb ovakvim pristupom Hrvate u Bosni i Hercegovini tretira kao manjinsku dijasporu, a ne kao konstitutivan narod.