Milorad Dodik ponovo je pokušao privući pažnju američkog predsjednika Donalda Trumpa porukom u kojoj Iran povezuje s navodnim „radikalnim islamom“ u Bosni i Hercegovini.

Dodik je poruku objavio na engleskom jeziku, očigledno ciljajući upravo američku publiku, a u njoj je ponovio teze o navodnoj povezanosti Irana, radikalnog islama i ratnih dešavanja u BiH.

Takva retorika nije nova. Dodik već duže vrijeme pokušava događaje iz rata u BiH predstaviti kroz priču o navodnoj iranskoj organizaciji i podršci islamističkim strukturama, a slične tvrdnje iznosio je i ranije ove godine.

Trumpu se predstavlja kao saveznik

Dodikova poruka dolazi u trenutku kada je Iran ponovo jedna od glavnih tema američke vanjske politike.

On je snažno podržao Trumpov pristup prema Iranu, predstavljajući američkog predsjednika kao političara koji se navodno odlučno suprotstavlja radikalizmu i iranskom utjecaju.

Istovremeno, Dodik pokušava pitanje Irana prebaciti i na prostor BiH.

U toj konstrukciji posebno mjesto zauzimaju Bošnjaci, odnosno političko Sarajevo, koje Dodik godinama nastoji predstaviti kao prostor u kojem postoji opasnost od „radikalnog islama“.

Problem je što se takvim političkim porukama različite i složene teme namjerno spajaju u jednu sliku: Iran, islam, Bošnjaci i rat u BiH.

Opasno pojednostavljivanje BiH

Iran jeste imao određenu ulogu u ratnom periodu, ali iz toga ne proizlazi zaključak da su Bošnjaci kao narod ili današnje institucije BiH dio nekakvog iranskog projekta.

Upravo tu Dodikova retorika postaje politički problematična.

Umjesto da govori o konkretnim osobama, organizacijama ili dokazima, on široke političke i nacionalne kategorije povezuje s pojmom „radikalnog islama“.

Takav pristup može ostaviti utisak da je cijela jedna zajednica sigurnosna prijetnja.

I ranije je govorio o „iranskom utjecaju“

Dodik je i ranije tvrdio da je Iran tokom rata u BiH „dovodio, organizovao i obučavao teroriste“, te je posebno spominjao pripadnike Islamske revolucionarne garde i Kasema Sulejmanija.

Slične tvrdnje posljednjih mjeseci iznosili su i pojedini ljudi iz njegovog američkog lobističkog kruga.

Bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, koji je javno podržavao Dodika, tvrdio je čak da Iran „izvozi radikalni islam“ u BiH i da postoji navodni interes za stvaranje unitarne države bez Srba.

Takve izjave pokazuju da se priča o „iranskom utjecaju“ sve češće koristi kao dio šire političke kampanje.

Poruka nije slučajna

Dodik dobro zna kome se obraća.

Objavljivanje poruke na engleskom jeziku i direktno spominjanje Trumpa pokazuje da ona nije namijenjena samo domaćoj publici.

Cilj je očigledno predstaviti Republiku Srpsku kao partnera Washingtonu u borbi protiv Irana i „radikalnog islama“, dok se istovremeno Sarajevo i Bošnjaci pokušavaju prikazati kao dio suprotnog političkog tabora.

To je poznata politička strategija: unutrašnji problem pokušava se predstaviti kao dio velikog međunarodnog sigurnosnog sukoba.

Bošnjaci ponovo postaju meta političke retorike

Posebno je problematično što se u takvoj retorici vrlo lako napravi korak od kritike konkretnih islamističkih organizacija do stigmatiziranja čitavog naroda.

Bošnjaci u BiH nisu politički monolitni, niti postoji osnova da se cijeli narod povezuje s politikom Irana ili radikalnim islamizmom.

Zato je važno razlikovati stvarne sigurnosne prijetnje od političkog etiketiranja.

Ako postoje konkretni dokazi o djelovanju neke organizacije, institucije ili pojedinca, oni trebaju biti predmet istrage i odgovornosti.

Ali kolektivno povezivanje Bošnjaka sa „radikalnim islamom“ nije sigurnosna analiza – to je politička poruka.

Dodikova računica

Dodik ovakvim nastupima istovremeno pokušava ostvariti nekoliko ciljeva.

Prvo, želi se približiti Trumpovoj administraciji i predstaviti kao partner u borbi protiv Irana.

Drugo, želi međunarodnu pažnju preusmjeriti sa političkih problema u BiH na temu sigurnosti i „radikalnog islama“.

Treće, domaćoj publici šalje poruku da se Republika Srpska navodno nalazi na strani Zapada u borbi protiv globalne prijetnje.

A četvrto, ponovo politički problem u BiH svodi na etničku i vjersku podjelu.

Upravo zato Dodikova najnovija poruka nije samo podrška Trumpu.

Ona je i nastavak dugogodišnje politike u kojoj se Bošnjaci pokušavaju prikazati kroz prizmu iranskog utjecaja i radikalizma.

Umjesto politike koja bi trebala smirivati odnose u već podijeljenoj BiH, Dodik ponovo bira retoriku koja produbljuje podjele – ovaj put pokušavajući je upakovati u američku borbu protiv Irana.