Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da ga je iznenadila odluka visokog predstavnika Christian Schmidt da napusti funkciju, ističući kako tokom njihovog posljednjeg razgovora prije petnaestak dana uopće nije ostavljao dojam osobe koja razmišlja o odlasku iz Bosne i Hercegovine.
Gostujući u emisiji Dnevnik D, Čović je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji, odnosima unutar vlasti, evropskom putu BiH, državnoj imovini, ali i pitanju trećeg entiteta za koje tvrdi da nije nikakva nova politička ideja.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina prolazi kroz izuzetno složen politički period obilježen institucionalnim blokadama i nefunkcionalnošću sistema.
„Ova godina je veoma izazovna zbog unutrašnje neorganizovanosti i političkih neslaganja. Uprkos tome, usvajanje budžeta na nivou Vijeća ministara predstavlja važan institucionalni pomak“, rekao je Čović.
Govoreći o novom graničnom prijelazu Gradiška, lider HDZ-a BiH ocijenio je neprihvatljivim da projekat u koji su uloženi milioni eura ne bude stavljen u funkciju zbog političkih sporova.
Posebnu pažnju izazvale su njegove izjave o odlasku Schmidta i budućnosti OHR-a. Čović smatra da bi uloga visokog predstavnika trebala biti transformisana te da bi međunarodna zajednica trebala imati znatno ograničeniji utjecaj u BiH.
„Volio bih da budući visoki predstavnik ima simboličnu i zaštitnu ulogu, eventualno i izvan BiH, u okviru evropskih institucija. Sve ostalo moramo biti sposobni sami rješavati“, poručio je.
Komentarišući pitanje državne imovine, upozorio je da zbog neriješenih sporova trpe veliki infrastrukturni projekti, uključujući i izgradnju autoceste kod Mostara.
Čović se osvrnuo i na odnose sa SNSD-om, odbacujući optužbe da HDZ zajedno s tom strankom blokira evropski put Bosne i Hercegovine.
„Saradnja sa SNSD-om traje dvije decenije, ali to ne znači da imamo iste političke ciljeve. HDZ ostaje čvrsto opredijeljen za evropske i euroatlantske integracije“, rekao je.
Najviše reakcija izazvala je njegova izjava o trećem entitetu i izbornoj reformi. Čović tvrdi da zahtjev za drugačim unutrašnjim uređenjem BiH postoji još od ratnih devedesetih godina.
„Treći entitet nije nikakva nova ideja. To je političko pitanje koje postoji više od 35 godina i rezultat je osjećaja da Hrvati nemaju legitimne predstavnike u institucijama“, izjavio je predsjednik HDZ-a BiH.
Na kraju je poručio da BiH vidi kao funkcionalnu evropsku državu u kojoj će mladi ostajati, ali da se ključni politički problemi moraju rješavati unutrašnjim dogovorom, bez nametanja rješenja izvana.