Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine obustavila je postupak protiv ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca zbog njegovih izjava o kupovini stanova i naseljavanju Bošnjaka u Istočnom Sarajevu.
Većina članova CIK-a ocijenila je da u spornim objavama nema elemenata govora mržnje. Protiv takvog zaključka glasao je jedino član Komisije Željko Bakalar.
Prijava se odnosila na Košarčeve objave na društvenoj mreži X iz septembra, u kojima je podržao inicijativu za privremenu obustavu stanogradnje u Istočnom Sarajevu.
Košarac govorio o očuvanju demografske strukture
Košarac je tada tvrdio da je potrebno uvesti red u stanogradnju i zaštititi demografsku sliku grada.
„Istočno Sarajevo je naša kuća i moramo je čuvati“, poručio je ministar u jednoj od objava.
Nekoliko dana kasnije ponovo se oglasio. Naglasio je da je očuvanje demografske strukture važno, uz poruku da „granica postoji“.
Njegove izjave izazvale su reakcije zbog povezivanja kupovine nekretnina i naseljavanja Bošnjaka s demografskom slikom Istočnog Sarajeva.
Nakon razmatranja prijave, CIK je zaključio da sporni istupi ne ispunjavaju zakonske uslove za utvrđivanje govora mržnje u okviru postupka koji je vodio. Zbog toga je postupak obustavljen.
CIK razmatrao i prijave protiv Lučića i Heleza
Na istoj sjednici Komisija je razmatrala prijave protiv Zdenka Lučića, kandidata Hrvatske petorke za člana Predsjedništva BiH, te Zukana Heleza, ministra odbrane BiH i kandidata SDP-a.
Lučić je bio prijavljen zbog izjava koje su se odnosile na privatni i seksualni život podnosioca prijave. Članovi CIK-a ocijenili su da je korišten neprimjeren rječnik, ali da nisu ispunjeni zakonski uslovi da se te izjave tretiraju kao govor mržnje.
Sličan zaključak donesen je i u slučaju Zukana Heleza. Prijavu protiv njega podnijela je Radio-televizija Republike Srpske.
Komisija je utvrdila da su u prijavljenim objavama korištene neprimjerene riječi, ali nije pronašla elemente govora mržnje. I taj postupak je obustavljen.
Odluke CIK-a odnose se na zakonsku procjenu konkretnih prijava. One ne znače da je Komisija sporni rječnik ocijenila primjerenim, već da u tim slučajevima nije utvrdila zakonske osnove za postupak zbog govora mržnje.