Bosna i Hercegovina bilježi rast izvoza, ali istovremeno još brže raste vrijednost robe koju uvozi.
U prvih osam mjeseci 2026. godine izvoz BiH dostigao je 11,8 milijardi KM, što je 6 posto više nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno, uvoz je porastao za 7,5 posto i premašio 21,1 milijardu KM.
Takav odnos doveo je do vanjskotrgovinskog deficita od 9,33 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 55,8 posto.
Evropska unija ostaje ključno tržište
Najveći dio vanjskotrgovinske razmjene BiH i dalje se odnosi na zemlje Evropske unije.
Izvoz u zemlje EU tokom prvih osam mjeseci iznosio je 9,05 milijardi KM. To je povećanje od 10,2 posto u odnosu na isti period 2025. godine.
Istovremeno, iz EU je u BiH uvezeno 12,36 milijardi KM robe, što predstavlja rast od 8,2 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini s EU iznosila je 72,8 posto.
Ovi podaci pokazuju da domaće kompanije povećavaju izvoz na evropsko tržište. Ipak, vrijednost uvezene robe i dalje je znatno veća.
Sa zemljama CEFTA-e drugačija slika
Trgovina sa zemljama CEFTA-e imala je drugačiji trend.
BiH je u prvih osam mjeseci izvezla robe u vrijednosti od 1,84 milijarde KM, što je 3,8 posto manje nego godinu ranije.
Uvoz iz zemalja CEFTA-e iznosio je 2,45 milijardi KM i povećan je za 0,5 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom u ovoj trgovini iznosila je 75,3 posto.
Uvoz i dalje pravi najveći pritisak
Ukupni podaci pokazuju da rast izvoza nije dovoljan da smanji trgovinski jaz.
Za osam mjeseci BiH je izvezla oko 11,8 milijardi KM, dok je uvezla više od 21,1 milijardu KM.
Razlika od 9,33 milijarde KM predstavlja iznos za koji je vrijednost uvezene robe premašila izvoz.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je problem prije svega u bržem rastu uvoza. Dok je izvoz povećan za šest posto, uvoz je rastao 7,5 posto.
To znači da je BiH, uprkos većem izvozu nego prošle godine, u prvih osam mjeseci dodatno povećala vanjskotrgovinski deficit.