Članica Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva baronesa Arminka Helić oštro je reagovala na najnovija dešavanja u Republici Srpskoj i ono što smatra pritiscima na Memorijalni centar Srebrenica i bošnjačke povratnike.
Helić je, komentarišući aktuelne događaje, poručila da su nove američke sankcije Miloradu Dodiku, prema njenom mišljenju, trebale biti uvedene mnogo ranije. Posebno je upozorila na ono što opisuje kao kontinuiranu kampanju zastrašivanja povratnika i pokušaje potiskivanja sjećanja na genocid u Srebrenici.
„Ovo je proračunat i kukavički pokušaj“
Helić je ocijenila da se posljednji događaji ne mogu posmatrati izolovano, već kao dio šireg političkog pritiska.
Prema njenim riječima, riječ je o pokušajima da se zastraše bošnjački povratnici, izvrši pritisak na Memorijalni centar Srebrenica i utiša glas preživjelih.
Posebno snažnom porukom ocijenila je odnos međunarodne zajednice prema takvim pojavama, poručivši da neaktivnost ne može biti opravdanje.
„Nove sankcije su odavno trebale biti uvedene. Ovo je kontinuirana kampanja s ciljem zastrašivanja bošnjačkih povratnika i skrnavljenja Memorijalnog centra Srebrenica, proračunat i kukavički pokušaj da se izbriše sjećanje i ušutkaju preživjeli. To je gnusno, a neaktivnost znači saučesništvo“, poručila je Helić.
Istraga u Memorijalnom centru
Njena reakcija dolazi nakon što je policija pokrenula istragu i pozvala na saslušanje više od 20 sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Srebrenica.
Ovaj potez izazvao je reakcije dijela domaće i međunarodne javnosti. Kritičari smatraju da se kroz takve aktivnosti vrši pritisak na instituciju čija je osnovna uloga dokumentovanje genocida, čuvanje sjećanja na žrtve i pružanje podrške procesu suočavanja s prošlošću.
Za Helić je posebno problematično ukoliko se institucionalne procedure koriste na način koji bi mogao zastrašiti ljude koji rade na očuvanju sjećanja na žrtve.
Memorijalni centar Srebrenica ima posebno mjesto u međunarodnom procesu suočavanja s genocidom počinjenim u Srebrenici, zbog čega svaki pritisak na ovu instituciju ima daleko širi značaj od običnog političkog ili administrativnog spora.
Pažnju privukao i požar kod Srebrenice
Istovremeno, u javnosti je veliku pažnju izazvao i požar u objektima za uzgoj pilića povratnika Nazifa Alića u mjestu Grujičići kod Srebrenice.
Alić je farmu počeo graditi 2016. godine, a u projekat je, prema ranijim navodima, uložio oko 900.000 KM. Planirani kapacitet farme bio je približno 35.000 pilića, ali objekat nikada nije u potpunosti počeo raditi.
Na mjesto požara izašli su policija i vatrogasci, dok je Alić izrazio nezadovoljstvo postupkom nadležnih službi.
Međutim, posebno je važno naglasiti da uzrok požara još nije zvanično utvrđen. Također nema potvrde da je požar namjerno izazvan niti da je povezan s ranijim sporom oko zemljišta na kojem se objekti nalaze.
„Ne smije se šutjeti“
Upravo zbog ukupne atmosfere u Srebrenici i okolnim mjestima, Helić smatra da međunarodna zajednica mora biti mnogo odlučnija.
Njena poruka da „neaktivnost znači saučesništvo“ predstavlja direktan poziv međunarodnim institucijama i državama koje imaju mogućnost uvođenja sankcija da ne čekaju da političke tenzije prerastu u ozbiljniji problem.
Prema njenom stavu, sankcije ne bi trebale biti posmatrane samo kao kaznena mjera prema pojedincima, već i kao sredstvo odvraćanja od poteza kojima se ugrožavaju povratnici, institucije koje čuvaju sjećanje na žrtve i stabilnost Bosne i Hercegovine.
Helić je i ranije upozoravala na opasnost nacionalističke politike i pokušaje podrivanja državnih institucija Bosne i Hercegovine. Njena najnovija reakcija pokazuje da pitanje Srebrenice i položaja povratnika i dalje smatra jednim od ključnih sigurnosnih i političkih pitanja u BiH.
U trenutku kada se u Srebrenici ponovo vode rasprave o radu Memorijalnog centra, saslušanjima njegovih saradnika i položaju povratnika, njene riječi predstavljaju novo upozorenje da međunarodna zajednica, kako smatra, ne bi trebala čekati da situacija dodatno eskalira prije nego što reaguje.