Skip to content
Home » Ako ne bude dogovora o Vladi FBiH, slijedi raspuštanje Parlamenta: Evo koji rokovi važe

Ako ne bude dogovora o Vladi FBiH, slijedi raspuštanje Parlamenta: Evo koji rokovi važe

  • by

Formiranje nove Vlade Federacije Bosne i Hercegovine moglo bi se suočiti s ozbiljnim političkim preprekama. Ipak, Ustav FBiH predviđa nekoliko pokušaja za postizanje dogovora. Ako svi propadnu, moguće je raspuštanje federalnog Parlamenta i kantonalnih skupština te raspisivanje prijevremenih izbora.

Ovaj mehanizam uveden je izmjenama Ustava koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Cilj je spriječiti dugotrajnu blokadu institucija i omogućiti izlaz iz situacije u kojoj politički akteri ne uspijevaju formirati izvršnu vlast.

Važno je naglasiti da prijevremeni izbori ne slijede automatski nakon prvog neuspjelog pokušaja. Ustav predviđa više faza i dodatne rokove.

Prvo se moraju izabrati predsjednik i potpredsjednici FBiH

Postupak formiranja Vlade ne počinje odmah nakon izbora. Najprije se moraju konstituisati kantonalne skupštine i izabrati delegati za Dom naroda Parlamenta FBiH.

Nakon toga slijedi izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije. Tek tada počinje teći rok za imenovanje nove Vlade.

Predsjednik Federacije određuje mandatara nakon obavljenih konsultacija. Mandatar ima 15 dana da predsjedniku dostavi prijedlog sastava Vlade koji bi mogao dobiti podršku većine u Predstavničkom domu.

U prvom pokušaju predsjednik FBiH imenuje Vladu uz saglasnost oba potpredsjednika. Za to je predviđen rok od 30 dana od izbora rukovodstva Federacije. Imenovanje zatim mora potvrditi Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

Ako dogovor izostane, slijedi dodatnih 30 dana za ponavljanje postupka.

Šta ako nema saglasnosti oba potpredsjednika?

Ustav predviđa i mogućnost nastavka procedure bez saglasnosti oba potpredsjednika.

Ako ni nakon dodatnih 30 dana ne bude dogovora, predsjednik Federacije može predložiti Vladu uz saglasnost jednog potpredsjednika.

Međutim, tada postupak postaje složeniji. Prijedlog mora dobiti podršku Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH. Istovremeno, postoje posebni mehanizmi zaštite klubova konstitutivnih naroda.

Zbog toga ni većina u Predstavničkom domu sama po sebi ne garantuje izbor Vlade. Važnu ulogu u ovom postupku ima i Dom naroda.

Ako ni ovaj pokušaj ne uspije, Ustav predviđa završnu proceduru. Predsjednik Federacije ponovo pokreće imenovanje uz saglasnost oba potpredsjednika.

Ukoliko Vlada ni tada ne bude imenovana ili ne dobije potrebnu potvrdu Predstavničkog doma, nastupaju ustavne posljedice.

Kada dolazi do prijevremenih izbora?

U slučaju neuspjeha svih propisanih pokušaja, Parlament FBiH i kantonalne skupštine smatraju se raspuštenim.

Za nastupanje ove posljedice nije potrebno da predsjednik Federacije donosi posebnu odluku o raspuštanju. Ona nastupa kada se ispune uslovi predviđeni Ustavom.

Nakon toga Centralna izborna komisija BiH provodi postupak raspisivanja prijevremenih izbora.

Prema Izbornom zakonu BiH, prijevremeni izbori održavaju se u roku od 90 dana od raspuštanja izabranog tijela, odnosno prestanka mandata. Od dana raspisivanja do dana održavanja izbora mora proći najmanje 30, a najviše 90 dana.

To znači da političke stranke imaju više prilika da postignu dogovor. Međutim, ako nijedna od predviđenih procedura ne dovede do formiranja Vlade, posljedica može biti izlazak građana na nove izbore.

Konstituiranje novog Parlamenta planirano za 1. decembar

U međuvremenu, predstavnici 12 političkih subjekata dogovorili su da konstituirajuća sjednica novog saziva Predstavničkog doma Parlamenta FBiH bude održana 1. decembra 2026. godine.

Ovaj datum dogovoren je na radno-konsultativnom sastanku u Sarajevu. Ipak, održavanje sjednice zavisi od toga hoće li Centralna izborna komisija do tada dostaviti potrebnu dokumentaciju.

Dakle, pred novim sazivom prvo je konstituiranje Parlamenta, a zatim slijede izbor delegata i rukovodstva Federacije. Tek nakon toga počinje ustavno odbrojavanje za imenovanje nove Vlade.

Koliko će cijeli proces trajati zavisit će od političkih dogovora i spremnosti stranaka na kompromis. Ustav, međutim, predviđa i krajnji izlaz ako dogovor potpuno izostane.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *