Direktor Centar za geopolitička istraživanja – Geopol Admir Lisica poručio je da Bosna i Hercegovina mora prestati čekati rješenja izvana i početi kreirati vlastite odgovore na najvažnija državna pitanja, uključujući i problem državne imovine.
Govoreći o dokumentu koji je Geopol nedavno predstavio javnosti, Lisica ističe da je riječ o prijedlogu koji su pripremili domaći pravni stručnjaci s ciljem otvaranja dijaloga o jednom od najkompleksnijih političkih pitanja u zemlji.
„Godinama djelujemo reaktivno, umjesto da nudimo vlastite inicijative. Ovaj dokument nije konačno rješenje, nego poziv na razgovor i kompromis. Ne stvara pobjednike i poražene, nego pokušava pokazati da dogovor može biti moguć bez nametanja“, rekao je Lisica.
Država ispred entiteta
Prema njegovim riječima, ključna crvena linija dokumenta jeste da država Bosna i Hercegovina ostaje titular državne imovine, uz uvažavanje uloge entiteta, kantona i lokalnih zajednica u njenom korištenju i upravljanju.
„Dokument polazi od toga da niko ne gubi, ali da svi dobijaju priliku za dogovor. Država Bosna i Hercegovina mora biti ispred entiteta, uz puno poštovanje administrativnih jedinica i lokalnih zajednica“, naglasio je.
Dodao je kako je prijedlog dostavljen političkim strankama i međunarodnim akterima te da su prve reakcije pokazale kako postoji interes za domaće inicijative koje ne dolaze iz međunarodnih kancelarija.
Kritika politike čekanja
Lisica smatra da bošnjački politički faktor previše očekuje od međunarodne zajednice i da se mora osloniti na vlastite političke kapacitete.
„Ne smijemo živjeti u uvjerenju da će neko drugi riješiti naše probleme. Moramo biti spremni kreirati domaća rješenja i preuzeti odgovornost za vlastitu budućnost“, poručio je.
Istakao je da se politika stalnog popuštanja pokazala neuspješnom.
„Politika popuštanja i snishodljivosti nas neće dovesti daleko. Kada treba dati ustupak, za njega treba nešto i dobiti. Kada vas neko blokira, morate biti spremni odgovoriti političkim sredstvima“, smatra Lisica.
Vanjska politika na marginama
Posebno je bio kritičan prema aktuelnoj vanjskoj politici Bosne i Hercegovine, za koju tvrdi da ne prati globalne promjene niti uspijeva ostvariti ozbiljan međunarodni utjecaj.
„Naša vanjska politika danas se odvija na marginama. Zadovoljavamo se sastancima nižerangiranih zvaničnika, dok izostaju ozbiljni susreti s liderima koji donose ključne odluke u svijetu“, rekao je.
Smatra da Bosna i Hercegovina mora graditi odnose istovremeno sa Evropskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama, ali i državama Istoka, umjesto da svoju strategiju veže isključivo za jednog partnera.
Zagreb i Beograd kao izvor tenzija
Govoreći o regionalnim odnosima, Lisica tvrdi da su danas i Croatia i Serbia više generatori političkih nesuglasica nego faktori stabilnosti.
Prema njegovoj ocjeni, iz Zagreba i Beograda dolaze poruke koje podstiču rigidne politike među bosanskohercegovačkim Hrvatima i Srbima.
„Čini mi se da Zagreb u posljednje vrijeme agresivnije podstiče podjele u Bosni i Hercegovini nego Beograd. Hrvatska treba biti prijatelj Bosni i Hercegovini, a ne podsticati ideje koje dodatno produbljuju krizu“, rekao je Lisica.
Dodao je kako bi normalizacija odnosa bila moguća tek kada se odustane od projekata koji, prema njegovom mišljenju, jačaju podjele i separatističke narative.
Potrebna nova generacija političara
Na kraju je ocijenio da Bosni i Hercegovini treba generacijska smjena na političkoj sceni.
„Nakon više decenija istih političkih aktera prirodno je da dolazi do zamora. Bosni i Hercegovini treba nova energija, novi ljudi i novi pristup kako bi se otvorio prostor za unutrašnji dogovor i bolje međunarodno pozicioniranje države“, poručio je.
Lisica smatra da predstojeći izbori predstavljaju priliku da političke stranke pokažu spremnost za promjene i ponude nova lica koja mogu odgovoriti izazovima vremena u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi.