Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zaprimilo je prijavu protiv Damira Došena, osuđenog ratnog zločinca iz Prijedora, zbog sumnje na izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje te vrijeđanje žrtava ratnih zločina putem objava na društvenim mrežama.
Kako je potvrđeno iz Tužilaštva BiH, prijava je dostavljena elektronskim putem i bit će dodijeljena nadležnom tužiocu na dalje postupanje.
Prijava je uslijedila nakon objava na Facebooku u kojima je Došen negirao postojanje bijelih traka u Prijedoru te vrijeđao Bošnjake. U komentarima je tvrdio da su bijele trake „izmišljene“ i da za njih ne postoje dokazi, uprkos činjenici da su te okolnosti utvrđene u presudama Haškog tribunala.
Prema presudama Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, nesrpsko stanovništvo u Prijedoru bilo je prisiljeno isticati bijele plahte na kućama i nositi bijele trake kao znak lojalnosti tadašnjim vlastima. U istim presudama dokumentovana su masovna ubistva, progoni i zatvaranja Bošnjaka i Hrvata u logore.
Došen je u svojim objavama spominjao i Keraterm, nazivajući ga „tvornicom keramičkih pločica“, iako je riječ o jednom od najzloglasnijih logora u Prijedoru. Prema haškim presudama, u Keratermu su zatočenici bili izloženi mučenju, premlaćivanju i ubistvima.
Uloga u logoru Keraterm
Tokom rata Došen je bio vođa jedne od stražarskih smjena u logoru Keraterm. U periodu njegovog djelovanja počinjeni su brojni zločini nad zatočenicima, koji su držani u nehumanim uslovima i izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju.
Kroz logor je prošlo više od 3.000 civila, dok je u svega nekoliko mjeseci ubijeno 362 logoraša.
Došen je uhapšen 1999. godine u akciji SFOR-a u Prijedoru, nakon čega je prebačen u pritvorsku jedinicu u Scheveningenu.
Od priznanja krivice do spornih istupa
Pred Haškim tribunalom Došen je 2001. godine priznao krivicu i sklopio sporazum s Tužilaštvom. Tokom izricanja presude govorio je o odgovornosti za zločine i patnjama žrtava, izražavajući kajanje i poručujući da se zločini ne smiju zaboraviti.
Zahvaljujući sporazumu dobio je kaznu od pet godina zatvora, a na slobodu je pušten 2003. godine nakon što je odslužio nešto više od tri godine.
Godinama kasnije njegovo ime ponovo je dospjelo u javnost nakon što se pojavio na fotografijama sa obilježavanja Dana Republike Srpske u uniformi organizacije „Srbska čast“, koja je povezivana s ekstremno desničarskim djelovanjem.
Najnovije objave na društvenim mrežama, u kojima negira utvrđene činjenice o zločinima u Prijedoru i vrijeđa žrtve, ponovo su otvorile pitanje iskrenosti njegovog nekadašnjeg priznanja krivice i pokajanja pred Haškim tribunalom.
Tužilaštvo BiH sada će razmotriti navode iz prijave i odlučiti o daljim koracima u ovom predmetu.