Nakon višemjesečnih političkih rasprava, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH dao je konačnu saglasnost na izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, čime je napravljen važan korak ka realizaciji ovog strateškog energetskog projekta.
Za zakon je glasao 61 delegat, dok je jedan bio suzdržan, a tri protiv. Izmjene će stupiti na snagu nakon objave u Službenom glasniku, čime će formalno biti otvoren put za narednu fazu – potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosna i Hercegovina i Hrvatska, planirano krajem mjeseca u Dubrovnik.
Ključna novina u usvojenim izmjenama odnosi se na investitora. Umjesto ranije predviđene domaće kompanije BH Gas, sada je kao nosilac projekta navedena američka firma AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je, prema riječima nadležnih, pokazala ozbiljan interes za izgradnju plinovoda.
Resorni ministar Vedran Lakić istakao je da dosadašnji model nije dao rezultate na terenu, te da su ove izmjene nužne kako bi projekat konačno bio pokrenut.
Trasa plinovoda ostaje nepromijenjena, ali su novim zakonskim rješenjima predviđeni dodatni odvojci prema više gradova, uključujući Grude, Gornji Vakuf, Donji Vakuf i Čapljinu, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli.
Južna interkonekcija ima za cilj osigurati stabilnije i diverzificirano snabdijevanje prirodnim gasom, pri čemu bi plin dolazio iz pravca zapadne Evrope preko Hrvatske. Upravo zbog toga, predstojeći sporazum s Hrvatskom smatra se ključnim korakom bez kojeg projekat ne može biti realizovan.
Iako je zakon sada usvojen, pred vlastima su i dalje izazovi u implementaciji, ali današnja odluka označava prekretnicu u jednom od najvažnijih energetskih pitanja za budućnost Federacije BiH.