Dok Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici pokušavaju kroz rat i sankcije oslabiti Iran, čini se da Teheran uspijeva preokrenuti situaciju u svoju korist. Umjesto očekivanog ekonomskog sloma, Iran koristi trenutnu krizu kao priliku za jačanje vlastite pozicije.
Ulaskom sukoba u petu sedmicu, ključni energetski pravac – Hormuški moreuz – praktično je blokiran, što je dovelo do prekida oko 15 posto globalne opskrbe naftom. Ovaj poremećaj posebno pogađa zaljevske monarhije, koje bilježe značajan pad prihoda, dok istovremeno iranski budžet bilježi rast.
Prema pisanju uglednog magazina The Economist, Iran trenutno ostvaruje gotovo dvostruko veće dnevne prihode od izvoza nafte nego krajem februara. Uprkos pokušajima da se ograniči njegova trgovina, Teheran i dalje uspijeva plasirati između 2,4 i 2,8 miliona barela dnevno, od čega značajan dio otpada na sirovu naftu.
Rast cijena na globalnom tržištu, uzrokovan smanjenim zalihama, dodatno ide u korist Iranu. Njegova naftna industrija pokazala je visok stepen prilagodljivosti, oslanjajući se na stabilnu potražnju iz Azije.
Ključni kupac ostaje Kina, koja preuzima više od 90 posto iranskog izvoza. Manje, takozvane „teapot“ rafinerije kupuju naftu po cijenama bliskim referentnoj vrijednosti Brent nafte. Ono što je nekada prodavano uz popust, sada se prodaje po višim cijenama, donoseći Iranu neočekivanu finansijsku snagu uprkos pritiscima sa Zapada.