Iako je početkom mjeseca u Sarajevu bila najavljena mirna šetnja podrške civilima i djeci iz Irana, skup je na kraju zabranjen od strane MUP-a Kantona Sarajevo uz obrazloženje da postoje „sigurnosni razlozi“. Ipak, uprkos toj odluci, manja grupa građana se spontano okupila na Baščaršiji, kod Sebilja.
Među prisutnima bio je i Mustafa Ćutahija, bivši vatrogasac, planinar i veteran Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji je zbog jednog poteza kasnije kažnjen sa 500 KM.
Kako kaže, nije ni planirao učestvovati u organizovanom događaju, već je na Baščaršiju došao spontano, vidjevši ljude koji su nosili fotografije stradale djece i ostavljali cvijeće.
„Vidjelo se da to nije bio nikakav protest, već tiho okupljanje podrške. U jednom trenutku sam od jednog učesnika uzeo malu zastavu Irana i podigao je. Prije toga sam primijetio da policija privodi jednog mladića, što mi je bilo neobično“, ispričao je.
Dodaje da su mu ubrzo prišli policajci u civilu, zatražili dokumente i evidentirali njegove podatke, bez dodatnog objašnjenja na licu mjesta.
Prema njegovim riječima, tog dana se okupilo između 50 i 100 građana, među kojima su većinom bile djevojke koje su nosile fotografije i odavale počast žrtvama.
„Ne vidim šta je tu bilo sporno. Nazvati to protestom možda i nije ispravno – više je ličilo na gest solidarnosti“, kaže on.
Ćutahija ističe da ima posebnu povezanost s Iranom, jer se prije dvije godine popeo na planinu Damavand, najviši vrh u toj regiji. Tokom jednog boravka u Teheranu, kako kaže, doživio je i ličnu pomoć od lokalnih stanovnika u teškoj situaciji, što je dodatno uticalo na njegovo poštovanje prema tom narodu.
Upravo iz tih razloga odlučio je da tog dana simbolično iskaže podršku, ali ga je to, kako tvrdi, koštalo novčane kazne.
Još uvijek nije siguran hoće li kaznu platiti ili će pokušati pravnim putem osporiti odluku.
„Ako platim, ispada da priznajem krivicu. Ako se žalim, ne znam kakve to posljedice može imati. Zato ću se prvo posavjetovati s pravnikom“, rekao je.
Dodaje i da su mu se javili brojni prijatelji nudeći pomoć, ali je tu podršku zahvalno odbio.
Ovaj slučaj otvorio je i šire pitanje – gdje je granica između sigurnosti i prava građana da mirno izraze solidarnost, posebno kada se radi o humanitarnim temama.