Irak staje uz Iran: Bagdad prvi put zvanično odobrio odgovor na američke napade
Situacija na Bliskom istoku dodatno se zaoštrava nakon što su iračke vlasti dale puno ovlaštenje Snagama narodne mobilizacije (PMF) da odgovore na napade Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Odluku je donijelo Iračko vijeće za nacionalnu sigurnost, čime je Bagdad prvi put formalno podržao moguće akcije protiv američkih snaga.
PMF predstavlja savez više desetina milicijskih grupa, od kojih su mnoge blisko povezane s Iranom. Iako su ove snage formalno integrisane u irački sigurnosni sistem još 2016. godine, u praksi su često djelovale samostalno. Do sada su napadi na američke ciljeve uglavnom izvođeni bez otvorene podrške države, ali nova odluka označava značajnu promjenu u zvaničnoj politici Iraka.
Američki udari podigli tenzije
Odluka Bagdada dolazi nakon američkih zračnih napada izvedenih 24. marta, u kojima je poginulo više od 20 ljudi. Prema navodima PMF-a, među žrtvama je najmanje 15 njihovih pripadnika, a meta napada bio je komandni centar u provinciji Al-Anbar.
U kasnijim napadima pogođena je i rezidencija lidera PMF-a Faliha al-Fajada u Mosulu, iako on u tom trenutku nije bio prisutan. Američki jurišni avioni A-10 Warthog navodno su djelovali po položajima proiranskih milicija u blizini grada.
U odvojenom raketnom napadu u iračkom Kurdistanu poginulo je i šest pripadnika snaga Pešmerge, što dodatno komplikuje sigurnosnu situaciju u zemlji.
Istovremeno, iračke vlasti pozvale su američkog vršioca dužnosti ambasadora na hitan razgovor zbog napada na teritoriji Iraka, što jasno pokazuje koliko su odnosi između dvije strane pogoršani.
Opasnost od šireg regionalnog sukoba
Ova odluka Bagdada može imati dalekosežne posljedice. Irak je godinama pokušavao balansirati između američkog uticaja i bliskih veza s Iranom, ali se čini da taj balans sve više nestaje.
Ukoliko PMF počne otvoreno djelovati protiv američkih ili izraelskih ciljeva uz podršku države, region bi mogao ući u novu, opasniju fazu sukoba.
Ostaju ključna pitanja:
Da li Irak želi postati direktna fronta u sukobu između SAD-a i Irana?
Može li ova odluka pokrenuti lančanu reakciju i uvući dodatne države u konflikt?
Za sada je jasno samo jedno – kriza na Bliskom istoku dobija novu dimenziju, a granica između lokalnog sukoba i šireg regionalnog rata postaje sve tanja.