Bivši američki predsjednik Donald Trump izjavio je za Financial Times da Sjedinjene Američke Države razmatraju više opcija u vezi s aktuelnom krizom, uključujući poteze vezane za strateški važna područja u Iranu. Prema njegovim riječima, među razmatranim mjerama nalaze se i one koje se odnose na kontrolu nuklearnih materijala, što bi moglo podrazumijevati produženo međunarodno prisustvo.
Trump je naveo da Washington vodi razgovore s iranskim političkim predstavnicima, uključujući Mohammad Bagher Ghalibaf, te da bi uskoro moglo biti jasnije postoji li prostor za postizanje dogovora. Navodi o mogućim promjenama unutar iranskog sistema vlasti za sada nisu potvrđeni iz nezavisnih izvora.
Američki državni sekretar Marco Rubio poručio je da će Hormuški moreuz ostati otvoren, naglašavajući da su ciljevi SAD-a jasno definisani i vremenski ograničeni.
Trump je dodatno upozorio na mogućnost novih mjera usmjerenih na ključnu infrastrukturu, ukoliko ne dođe do dogovora. Ipak, istakao je da postoje određeni signali koji ukazuju na potencijalno smanjenje tenzija. S druge strane, iranski zvaničnici poručuju da bi mogli odgovoriti na eventualne poteze, što dodatno povećava neizvjesnost.
Eskalacija sukoba na više frontova
Sukobi se nastavljaju i na terenu, uz nove napade projektilima i dronovima. Zabilježeni su incidenti u kojima su letjelice ulazile u zračni prostor drugih država prije nego što su presretnute.
Prema dostupnim informacijama, Iran tvrdi da je gađao vojne ciljeve u Izrael, dok izraelske snage navode da su djelovale protiv objekata povezanih s iranskim strukturama. Također su prijavljeni udari na industrijske i energetske objekte, što dodatno komplikuje situaciju.
Međunarodna agencija za atomsku energiju saopćila je da neka postrojenja u Iranu više nisu operativna nakon napada, dok iranske vlasti iznose podatke o velikom broju pogođenih i povrijeđenih.
U region pristižu dodatne američke snage, a analitičari upozoravaju da bi eventualna kopnena operacija bila složena i dugotrajna, s neizvjesnim ishodom.
Međunarodne reakcije i posljedice
Brojne države i međunarodni akteri pozivaju na hitnu deeskalaciju. Francuska je zatražila sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, dok su Saudijska Arabija, Turska i Egipat podržali nastavak diplomatskih napora.
Rusija naglašava potrebu za političkim rješenjem, dok su pojedine evropske zemlje počele uvoditi dodatne mjere zbog sigurnosnih rizika.
Na energetskom tržištu bilježi se rast cijena nafte, uz upozorenja da bi daljnja eskalacija mogla imati globalne ekonomske posljedice.
Humanitarna situacija se pogoršava, posebno u Liban, gdje je zabilježen veliki broj raseljenih osoba.
U ovakvim okolnostima, sukob ulazi u fazu u kojoj se paralelno odvijaju vojne aktivnosti i diplomatski pokušaji rješenja, uz i dalje neizvjestan razvoj događaja.