Cijene nafte zabilježile su pad nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio da će Sjedinjene Američke Države obustaviti godišnju vojnu pomoć Izraelu u iznosu od četiri milijarde dolara do kraja ove godine.
Trump je izjavio da je o tome postigao dogovor s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, naglašavajući da Izraelu više nije potrebna takva finansijska podrška Washingtona.
Njegova izjava utjecala je na kretanja na tržištu energenata. Cijena sirove nafte Brent pala je tokom trgovanja za oko 3,3 posto, na 101,32 dolara po barelu, dok je američka nafta WTI pojeftinila za 2,2 posto, na 94,30 dolara.
Tržišta reagovala na moguće smirivanje sukoba
Pad cijena nafte uslijedio je nakon nekoliko dana velikih oscilacija na energetskim tržištima. Investitori pažljivo prate razvoj sukoba na Bliskom istoku, posebno odnose između SAD-a, Izraela i Irana, jer bi eventualna eskalacija mogla ozbiljno ugroziti snabdijevanje svjetskog tržišta.
Cijene su prethodno bile pod pritiskom i zbog diplomatskih aktivnosti usmjerenih na okončanje sukoba. Katar posreduje u komunikaciji između Washingtona i Teherana, a iz te zemlje je saopćeno da obje strane ostaju posvećene posredničkim naporima i razmatraju prijedloge za približavanje stavova.
Ipak, iranski zvaničnici upozoravaju da dogovor još nije blizu. Dodatnu neizvjesnost izazvali su i američki napadi na ciljeve na iranskom ostrvu Kešm, nakon čega su cijene nafte nakratko ponovo porasle.
Hormuški moreuz i dalje predstavlja veliki rizik
Jedan od ključnih faktora za tržište ostaje situacija u Hormuškom moreuzu, kroz koji je prije sukoba prolazilo približno 20 posto svjetskih isporuka nafte.
Ograničenja plovidbe kroz ovaj strateški prolaz poremetila su tokove energenata i povećala zabrinutost zbog mogućih nestašica. Saudijska naftna kompanija Aramco zbog toga radi na proširenju naftovoda koji omogućava transport sirove nafte mimo Hormuškog moreuza.
Analitičari upozoravaju da bi značajniji napredak u pregovorima između SAD-a i Irana mogao dodatno smanjiti cijene nafte. Međutim, dok postoji mogućnost novih vojnih sukoba i poremećaja u snabdijevanju, tržište će ostati osjetljivo na svaku novu političku ili sigurnosnu informaciju.
Trumpova najava o prekidu američke vojne pomoći Izraelu tako je dodatno utjecala na raspoloženje investitora, ali buduće kretanje cijena prvenstveno će zavisiti od razvoja situacije na Bliskom istoku i sigurnosti isporuka energenata.
