Skip to content
Home » Američki senator: Naftne kompanije zaradile 130 milijardi dolara tokom rata s Iranom, građani plaćaju ceh

Američki senator: Naftne kompanije zaradile 130 milijardi dolara tokom rata s Iranom, građani plaćaju ceh

Američki senator Chris Van Hollen optužio je velike naftne kompanije da ostvaruju ogromne profite tokom rata s Iranom, dok se građani Sjedinjenih Američkih Država suočavaju s rastom troškova goriva.

Demokratski senator iz savezne države Maryland objavio je da je zarada američkih naftnih i plinskih kompanija od početka sukoba dostigla 130 milijardi dolara. Istovremeno, prema njegovim riječima, američka domaćinstva izdvojila su više od 1.100 dolara dodatnog novca za gorivo.

Van Hollen je na društvenoj mreži X kritikovao politiku predsjednika Donalda Trumpa i način na koji rat utiče na životni standard građana.

„Velike naftne kompanije zaradile su 130 milijardi dolara profita, dok su američka domaćinstva platila više od 1.100 dolara dodatnih troškova za gorivo. One doslovno zarađuju na mukama običnih ljudi“, poručio je senator.

Dodao je da bi okončanje rata pomoglo u spašavanju ljudskih života i smanjenju troškova s kojima se suočavaju građani.

Zarada gotovo tri puta veća nego prošle godine

Iznos koji je spomenuo Van Hollen podudara se s analizom objavljenom u američkom listu The New York Times. Analiza je obuhvatila finansijske rezultate više od 50 velikih američkih naftnih i plinskih kompanija, među kojima su proizvođači nafte i vlasnici rafinerija.

Prema tim podacima, kompanije su od aprila do septembra 2026. godine ostvarile više od 130 milijardi dolara zajedničkog profita. U istom periodu prošle godine njihova zarada iznosila je manje od 47 milijardi dolara.

Riječ je o gotovo trostrukom povećanju dobiti. Procjena se odnosi na šestomjesečni period i ne uključuje eventualnu zaradu ostvarenu u martu, kada je sukob počeo, niti u oktobru.

Jedan od ključnih razloga za rast profita jesu poremećaji u snabdijevanju energentima. Oštećenja rafinerija na Bliskom istoku i u Rusiji, kao i problemi s isporukama nafte iz Perzijskog zaljeva, smanjili su raspoložive količine goriva na svjetskom tržištu.

Zbog ograničene ponude povećane su cijene i profitne marže kompanija koje su nastavile proizvodnju i preradu.

Građani suočeni s većim troškovima

Dok dio energetskog sektora bilježi rekordnu zaradu, američki potrošači plaćaju više za benzin i dizel. Rast cijena goriva povećava troškove svakodnevnog života, a posljedice se mogu prenijeti i na cijene prevoza, robe i drugih usluga.

Van Hollen tvrdi da se teret rata nepravedno prebacuje na radnike i domaćinstva, dok velike kompanije ostvaruju korist od poremećaja na energetskom tržištu.

Prema ranijim procjenama ekonomiste Marka Zandija iz kompanije Moody’s Analytics, prosječno američko domaćinstvo zbog skupljeg goriva i grijanja moglo bi imati oko 1.100 dolara dodatnih troškova. Ipak, senator u svojoj objavi nije naveo precizan izvor za taj iznos.

Rasprava o cijeni rata se nastavlja

Van Hollen je među američkim političarima koji traže okončanje sukoba s Iranom. Smatra da rat, osim sigurnosnih i humanitarnih posljedica, proizvodi i ozbiljne ekonomske probleme za građane.

Istovremeno, zarada naftnih kompanija ponovo je otvorila pitanje raspodjele koristi i troškova tokom velikih međunarodnih kriza. Dok energetski poremećaji nekim proizvođačima omogućavaju veću zaradu, potrošači se suočavaju s višim računima za gorivo.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *